LAZOVIĆ U DDBIH: MLADI ODLAZE IZ BIH JER GUBE VJERU U SISTEM I DRŽAVU

- Bosna i Hercegovina i bh. društvo su u nekom latentnom političkom sukobu od 1996. godine pa do danas - kazao je u emisiji 'Dobar dan BiH' Hayat televizije Miro Lazović, predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine u periodu između 1992. do 1996. godine.

  • Taj sukob je prouzrokovan stalnim političkim previranjima i taj vrtlog koji je BiH zahvatio još od 90-ih godina i agresija na našu državu, kasnije nepovoljan Daytonski mirovni sporazum, doveli su do toga da danas vodimo političke bitke, ali političkim sredstvima. Na način da pokušamo ili integrisati bh. društvo i državu, a drugi vode političke bitke za realizaciju političkih ciljeva.

Kako je da je Bosna i Hercegovina duboko podijeljena država i društvo.

  • Sadašnji Ustav, pogotovo Aneks 4, je generator svih političkih sukoba. Procesi koji očekuju BiH, bez obzira koliko oni bili optimistični kada je u pitanju njena budućnost, prije svega EU i NATO integracije. Ti procesi će i dalje biti opterećeni političkim sukobima i nesporazumima. Ja sam bio optimista 1992. godine da će Bosna i Hercegovina opstati i odbraniti svoju suverenost, tako sam i danas optimista i realista na način da shvatam će ti procesi ići polako, nema nikakvih revolucionarnih promjena na ovim prostorima.

Dodao je da danas nemamo događaja na one koji liče na 90-te godine kada se suprostavio politici tadašnjeg SDS-a

  • Tih godina je Jugoslovenska narodna armija bila u službi jednog velikosrpskog projekta i bila je jedna snažna naoružana armija koja je bila ‘support’ SDS-u i njihovim jedinicma. Izvršena je agresija, ne samo na prostor Bosne i Hercegovine, već na prostor bivše Jugoslavije. Na one prostore gdje se ta velikosprska ideja trebala realizovati. Sve je to iza nas, ali BiH je u tom vrtlogu platila najveću cijenu. Država, pa i društvo je razorena. Mnogi zločini su napravljeni, genocid u Srebrenici. Veliki broj ljudi bio je u izbjeglištvu. Danas nema tih opasnosti, danas prolazimo kroz politčke turbulenicje koje ne dozvoljavaju da svaki Bosnac i Hercegovac vidi jednu jasnu perspektivu stabilne države. Podsjećam da je Ustavom BiH svaki Bosnac i Hercegovac diskriminisan. Bošnjaci i Hrvati u Republici Srskoj, a Srbi u Federaciji. Kategorija ostalih, mada ne volim govoriti o tome, je potpuno diskrimnisiana na cijelom prostoru BiH. Zbog toga se realizacija odluke Sejdić-Finci već 10 godina ne realizira. Ali ponavljam, nema opasnosti te vrste, iako se sve ovo što se dešava u regionu, na Kosovu, pa dešavanja naroda u Crnoj Gori gdje se pokušava instrumentalizirati Srpska pravoslavna crkva u realizaciji nekih političkih ciljeva – stava je Lazović

Gospodin Lazović je podsjetio gledaoce da projekat Herceg-Bosne nikad nije zamro. Iako je vojno i politički poražen.

  • Poražen je u Haagu, presudama udruženim zločinačkim poduhvatima kojim se cjelokupan projekat sa Tuđmanovim režimom ocjenjuje kao projekat koji je doveo do sukoba na prostoru BiH. Hrvatska ‘šestorka’ je osuđena, ali taj projekat nije otišao na margine sa Haškom osudom. Podsjećam da je Dragan Čović prije dvije godine, pa i ove, preslavljao projekat Herceg-Bosne koji je 1991. godine inaguiran od strane Mate Bobana i HDZ-a. Čović je rekao da se ‘ideološki trebamo vratiti projektu Mate Bobana’, dakle taj projekat je živ. Projekat velikosrpske ideje, sjedinjenja i stvaranja nekih prostora koji će biti vezani za Beograd i dalje živi. To Dodik konstantno ponavlja. Sve su opcije još uvijek otvorene, ali ja vjerujem da one nisu tako opasne, kao što je je to bilo 1992. godine i da će one biti poražene – dodao je.

Osvrnuo se i na nedavnu rekonstrukciju kantonalne vlade u Sarajevum, te kazao da je to za jega, pošto je dugo u politici, ništa neobično.

  • Ima raznih događanja u politici, pogotovo izvan scene. Ali to što se dešavalo u Kantonu Sarajevo mislim da je bila jedan bespotrebna kompromitacija Kantona i vlasti i da se to moglo uraditi na jedan drugačiji i fleksibilniji način. Nisam baš sretan što je sve to išlo, jer je Kanton Sarajevo bio primjer za sve druge kantone, na način da se sve vlasti ovdje organizirale bez potresa.

Stava je da se građani u Bosni i Hercegovini moraju više aktivirati.

  • Simtomatično je da ogroman broj građana ne izlazi na izbore, a upravo su najčešći kritičari političke scene i događanja oni koji ne izlaze na izbore. Građani moraju shvatiti da od njihog glasa zavisi budućnost njihove djece, da od vlasti zavise i procesi kroz koje mi prolazimo, i da se vlast mora plašiti upravo građana. Vlast je jedino alergična na javna okupljanja i tada je spremna da mijenja svoju politiku. Dok u drugim državama na svaki manji politički problem izlaze građani i protestiraju, u Bosni i Hercegovini i u Sarajevu je jedno latentno stanje. Imamo slučaj Dženana Memića gdje ljudi podržavaju ono što radi njegov otac, ali ne izlaze na proteste. Ne izlaze na proteste kada je potpuno jasno da pravosuđe najslabija karika našeg sistema i da od pravosuđa i pravde zavisi naša budućnost. Mladi odlaze iz ove zemlje upravo sto ne vidi da reaguju institucije sistema, gubi se vjera u državu.

Kada je u pitanju slanje Programa reformi u Brisel, kazao je kako je opozicija u FBiH reagirala na jedan neprimjeren način da kritikuje i proziva pogotovu Željka Komšića, pa i Džaferovića zbog upućivanja Programa.

  • Opozicija u RS-u je optužila Milorada Dodika što je prihvatio diktat Komšića i Džaferovića. Taj Program refomi ustvari jeste ANP. On je sadržinski ANP, iako se tako ne zove. Nepotrebo se stvara jedna politička utakmica oko toga, umjesto da se to prepusti vremenu. Jasno je da je NATO pakt prisutan u BiH, treba otići samo u Butmir i vidjeti bazu sa 50-60 hiljada vojnika – zaključio je.

Video pogledajte OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

STAVILA JE VEŠ U KADU DA PROBA NOVO DUBINSKO PRANJE: KADA...

0
Pošto je čula druge majke kako hvale metodu koja omogućava da dubinski operu posetljinu, a da pritom ne oštete tkaninu, Australijanka Sara je riješila da je i sama isproba.