Riječ je o, jasno, prilično povoljnom kreditu, a neki su, pišu RTL-ove Vijesti, pronašli načine kako da izvedu legalnu prevaru.
Tako su neki korisnici APN-ovih kredita, odnosno subvencioniranih kredita od države stanove ili kuće kupili od vlastitih roditelja. Mediji u Hrvatskoj pišu o najmanje 5 takvih primjera, u 5 različitih gradova. No, lako je moguće da je ovakvih slučajeva puno više.
Također, ima i slučajeva da su djeca svojim roditeljima darovnim ugovorom poklonili vlastiti stan i zatim se prijavili za APN-ove kredite.
Do sada je odobreno preko 3300 kredita, a prosječan iznos po kreditu veći od pola milijuna kuna. Rata u prosjeku iznosi oko 2800 kuna, pa 950 kuna plaća država. Krediti se dogovaraju s bankama, a na njima je da utvrde kupuje li neko stan od roditelja.
‘- Bankari obično kod svakog pojedinačnog predmeta razmotre situaciju i provjere radi li se o stvarnoj kupoprodaji – kaže Martina Mataić Škugor, agentica za nekretnine.
Ako kupac i prodavatelj imaju isto prezime i istu adresu priča ne prolazi, ali agenti kažu: promjena adrese dovoljna je da se banke zavaraju.
- Bankar može pitati jeste li u nekakvom rodu s prodavateljem, ako vam kupac kaže ne to je slučajnost, bankar neće ulaziti toliko duboko i reći eto dajte mi sad i rodni list – kaže Mataić Škugor.
Željko Ulhir, HNS-ov tajnik u Ministarstvu graditeljstva,
kaže da to nije neka šteta.
– Je li to bilo malo lijevo ili desno, ali smo uspjeli pomoći ljudima. Što se
tiče da bi novac ostao unutar porodice, a morat će se vratit, to su krediti.
Morat će ih netko vratit. Nije tu neka šteta nastala po društvo ili državu.
Banka mu je dala kredit, nije on samo od države uzeo – kaže Željko Uhlir (HNS),
državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva.
.
