LEGENDA O DJEDA MRAZU: OVAKO JE NASTALA PRIČA O DEKI U CRVENOM ODIJELU KOJI DIJELI POKLONE

Lik dobrodušnog dekice koji djeci donosi poklone prisutan je u pričama i legendama naroda širom svijeta.

Ime i izgled ovog darodavca variraju od kulture do kulture, ali se smatra da su za pojam današnjeg Djeda Mraza najzaslužnija prethrišćanska vjerovanja germanskih i slovenskih naroda koja su, pokrštavanjem ovih naroda, kombinovana sa likom hrišćanskog Svetog Nikole.

Ali, krenimo od početka. Ko donosi poklone – Djeda Mraz, Sveti Nikola, Božić Bata ili? Može se reći da je Sveti Nikola daleki predak današnjeg Deda Mraza. Prvi zapisi o ovom svetitelju, episkopu i dobročinitelju poijreklom iz Male Azije, potiču iz 4. vijeka nove ere.

Priča kaže da je za života bio veliki dobročinitelj koji je sve svoje bogatstvo i imanje razdijelio siromašnima, a on sam je, vođen čudesnim glasom, krenuo da u narodu da širi vjeru, pravdu i milosrđe.

Već samom svojom pojavom je donosio utjehu, mir i dobru volju među ljude, a skroman kakav je bio, novac nije davao ljudima u ruke, već im je stavljao u džep da bi se iznenadili kada ga nađu. Posebno je bio naklonjen djeci, a iz njegovog života najpoznatija je ostala priča o tri djevojčice koje je Sveti Nikola spasio od prostituisanja tako što im je ubacivao kroz prozor vreću sa zlatnicima.

U germanskoj tradiciji tako je vijekovima postojao običaj da roditelji djeci za dan Svetog Nikole ostavljaju slatkiše govoreći im da im je to poklon od ovog svetitelja. Ovaj običaj prenio se postepeno i na Božić, u vrijeme kada se kiti jelka.

U 16. vijeku, reformacija Martina Lutera nije promijenila samo hrišćansku religiju nego i lik donositelja poklona. Naime, pošto protestanti ne slave svece, bila im je potrebna nova božićna tradicija, a lik Svetlog Nikole postepeno je zamijenio “Father Christmas” – Božić Bata, koji je tokom sedamnaestog vijeka postao dio britanskog folklora.

Naseljavajući prostor Sjeverne Amerike, zapadni doseljenici su preko okeana u “novi svijet” sa sobom ponijeli i svoja vjerovanja i običaje. Sant Niklaus, Saint Niklaus, Sinterklass i ostale varijacije imena Svetog Nikole vremenom su sjedinjene i stvoren je Santa Klaus čije ime je američka štampa prvi put upotrijebila 1773. godine.

Upravo se u tom periodu Sveti Nikola polako „preobrazio“ u Deda Mraza kakvog danas poznajemo iako su neki nezaobilazni rekviziti – crveno odjelo, krzneni ogrtač, kočije, irvasi i sve što već ide uz savremenog donositelja radosti i poklona, dodavani kasnije.

Jedan od prvih umjetnika koji je definisao moderni izgled Djeda Mraza bio je Tomas Nast, američki karikaturista iz 19. vijeka čija se slika Djeda Mraza 1863. godine pojavila u nedeljniku “Harpers vikli”.

Priča da Djeda Mraz živi na Sjevernom polu također je Nastovo djelo, a u to vijreme je “najvoljeniji dekica na svijetu” dobio i krzneni ogrtač. Danas tradicionalna crvena boja njegovog kostima, zamijenila je prvobitnu žuto-zelenu 1868. godine kada su Deda Mrazu dodate i kočije i irvasi.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

UŠTEDITE VRIJEME: NE PRAVITE OVE GREŠKE KOD ČIŠČENJA

0
Većina ljudi obožava osjećaj čiste i pospremljene kuće - ali da bi to postigli ne morate biti rob čišćenja, već samo izbjegavati greške koje oduzimaju vrijeme, a nemaju efekta.