MAHMUTBEGOVIĆ, POTPREDSJEDNICA FBIH: NOVI, POTPUNI LOCKDOWN, IMAO BI VELIKE POSLJEDICE PO ZEMLJU

Pandemija korona virusa iz dana u dan sve više uzima danak u cijelom svijetu, a sa ovim smrtonosnim virusom bori se i naša zemlja.

Broj oboljelih značajno raste, dok je sve više i smrtnih slučajeva. Kakvo je stanje u zdravstvu, da li nas čeka novi lockdown, šta bi to značilo za ekonomiju i građane govori Melika Mahmutbegović, potpredsjednica Federacije BiH .

Mahmutbegović se osvrnula i na rad izvršne vlasti u Federaciji BiH, te primanja političara u vrijeme kada građani ostaju bez posla i jedva sastavljaju kraj s krajem. Za naš portal govori i o predstojećim izborima i izazovima formiranja novoizabrane vlasti.

Poštovana potpredsjednice Mahmutbegović, sve više zemalja uvodi lockdown zbog širenja korona virusa. Hoće li se i Federacija BiH ponovo odlučiti na taj potez, šta građani mogu očekivati?

Važno je znati da u Kriznom štabu Federacije BiH sjede stručnjaci iz raznih oblast. Mišljenja sam da moramo krajnje odgovorno poštovati njihove stavove, preporuke i naredbe struke, pa i u pogledu odluke o lockdownu. U svakom slučaju, struka je ta koja treba preporučiti kakve mjere trebaju biti na snazi, a na nama u institucijama vlasti je da u skladu sa zakonima pružimo svu moguću podršku. Do njihove odluke smatram da se građani moraju odgovornije ponašati i slijediti upute kriznih štabova i stručnjaka. Ja, zaista, molim građane da poštuju mjere koje su na snazi.

Nažalost, istovremeno, teško se oteti utisku da je puno negativne propagande naspram rada i djelovanja naših institucija, stručnih i kompetentnih mišljenja i rada našeg ljekarskog i medicinskog osoblja – to donekle, nažalost, oslikava nas same, jer je kod nas tuđe uvijek bolje i prihvatljivije od našeg domaćeg!

Moramo više poštovati i vjerovati našim ljekarima koji prate naučna i stručna dešavanja i dostignuća u Evropi i na svjetskom nivou i koji su, djelomično na privatnoj, a djelomično na institucionalnoj osnovi, povezani sa ljekarima našeg porijekla koji rade u najprestižnijim medicinskim centrima i institutima. To je, također, naše veliko bogatstvo i benefit koji trebamo više koristiti i potencirati!

Šta će novi lockdown značiti za našu zemlju?

Nema sumnje da bi novi, potpuni lockdown imao velike posljedice, kako po ekonomska kretanja u našoj zemlji, tako i za psiho-fizičko stanje naših građana. Svjedoci smo pojave velikog, odnosno vidnog porasta broja psihičkih oboljenja i depresivnih stanja uzrokovanih strahom, neizvjesnošću i kontinuiranim bombardovanjem, što tačnim, što netačnim informacijama i brojkama i ovim problemima ćemo se morati vrlo ozbiljno pozabaviti nakon završetka pandemije.

S druge strane, naša ekonomija bi bila stravično pogođena potpunom obustavom društveno-socijalno-ekonomskih kretanja i pitanje je da li bi se, odnosno  koliko bi bilo potrebno vremena da se oporavi i dostigne zadovoljavajući nivo održavanja i unaprjeđenja ekonomskih kretanja na području Federacije Bosne i Hercegovine. Ali, ako Krizni štab ipak predloži takve mjere, onda ih moramo poštovati i istih se pridržavati.

Kako u tom slučaju spasiti ekonomiju, privredu, posao, odnosno radna mjesta…?

Federacija BiH mora ciljano djelovati i, pod svaku cijenu, pokušati očuvati dostignuti nivo ekonomskog razvoja koji je pred početak pandemije imao kvalitetne iskorake po pitanju izvoza, pokrivenosti uvoza izvozom, rasta broja zaposlenih, po pitanju razvoja industrije i rasta industrijske proizvodnje, privlačenja direktnih stranih investicija i pozicioniranja Federacije i Bosne i Hercegovine na mape interesantnih i privlačnih regija za ulaganja, snažnog iskoraka u razvoju metalne i namjenske proizvodnje itd.

Vlada Federacije BiH je pokrenula niz programa, aktivirala povoljne kreditne i grant linije koje će privrednim subjektima biti na raspolaganju i koje će im, bar djelimično olakšati i ublažiti ekonomske posljedice pandemije. Moramo se fokusirati da spriječimo otpuštanja radnika kao i učiniti sve da se novčani tokovi ne zaustave, u smislu stimulacije i održanja nivoa potrošnje. Doprinosi, porezi i fiskalni nameti su od esencijalne važnosti za održavanje likvidnosti federalnog budžeta, a samim tim i penzionog sistema, te isplata svih naknada boračkoj i drugim populacijama naših sugrađana koji su uvedena u mnoga prava.

Ali, ukoliko radnik kući ne donese platu kojom hrani svoju porodicu i izmiruje režijske i druge troškove, tada se prekida lanac potrošnje i nastupaju velike društveno-socijalne turbulencije.

To se ne smije desiti i mislim da u Federaciji BiH imamo dovoljno i resursa i znanja da ovaj dio naše države i u budućnosti bude razvojni i pokretački motor ekonomskog razvoja države Bosne i Hercegovine.

Šta je po Vašem mišljenju, najgori mogući scenarij?

Najgori scenarij bi bio da dođe do kolapsa zdravstvenog sistema kakav je bio u Italiji i Španiji. Jednostavno se moramo odgovornije ponašati i prema sebi i prema svojoj porodici, prema komšijama, radnim kolegama i prema cjelokupnoj društvenoj zajednici. Nama, u principu nedostaje discipline! Nema neodgovornih i nepropisno organizovanih okupljanja i skupova, nema velikih porodičnih okupljanja i sijela jer smo vidjeli, a i svjedočimo da takva i slična kršenja propisanih epidemioloških mjera neumoljivo vode ka eksponencijalnom širenju virusa, što direktno ima za posljedicu, između ostalog i pojavu porodičnih tragedija, do gubitka i po nekoliko članova jedne porodica.

To je neodgovorno i mnogi građani su, nažalost već platili svojim životima! Svaki pojedinac mora učiniti maksimum napora da zaštiti sebe i svoju okolinu jer je prijetnja globalna i još uvijek je jako puno nepoznanica u vezi sa virusom Covid-19. Stanje pandemije i globalne prijetnje će, vjerovatno potrajati do pronalska vakcine i masovne vakcinacije stanovništva. Do tada nam preostaje krajnje disciplinovano i odgovorno ponašanje, pridržavanje svih propisanih mjera i ograničenja i vjerovanje našim ljekarima i medicinskom osoblju, koje uz velike napore i rad u vrlo teškim uslovima čini sve što je u njihovoj moći da spasi živote naših sugrađana.

Kako Vi vidite stanje u zdravstvu?

Naš zdravstveni sistem je izuzetno fragmentiran pa samim tim i podložan brojnim izazovima. Vidimo da se i centralizovani(ji) i efikasni(ji) sistemi zdravstvene zaštite mnogo moćnijih država teško nose pred naletom pandemije korona virusa. Moramo sada uložiti maksimum napora da očuvamo naš sistem zdravstvene zaštite i pružimo adekvatan odgovor na veliki broj zaraženih građana Federacije BiH. Da bi to uopšte bilo moguće, potrebna je, još jednom ponavljam, potpuna odgovornost svakog pojedinca, striktno pridržavanje propisanih mjera, vjerovanje našim ljekarima i zdravstvenim radnicima i neširenje neprovjerenih informacija. Ovu pandemiju moramo prestati posmatrati kroz prizmu politike i političkih dešavanja i vratiti fokus na medicinsku, društveno-socijalnu i ekonomsku borbu protiv ove pošasti koja je ozbiljno zaprijetila, pa gotovo svim tokovima na zemaljskoj kugli.

Kako gledate na trenutnu situaciju s korona virusom?

Trenutne brojke pokazuju porast broja zaraženih, oboljelih i umrlih. Povećava se popunjenost bolničkih kapaciteta, otvaraju se novi odjeli za prijem i smještaj Covid-pacijenata, što i više nego jasno ukazuje da se mora apelovati na odgovorno i disciplinovano djelovanje i reagovanje svakog pojedinca. Ne smijemo se prepustiti osjećajima panike, ali se moramo striktno pridržavati propisanih mjera i voditi računa o ličnom i zdravlju naših najbližih i ljudi sa kojima smo svakodnevno u kontaktu.

Svjedočimo, nažalost i velikom broju naših sugrađana koji prikrivaju pojavu simptoma zaraze, koji se, i pored vidljivih simptoma kod jednog ili više ukućana, nastavljaju društveno kretati, obavljati svakodnevne poslove, prisustvovati skupovima i okupljanjima, pa čak i bez ikakvog razmišljanja djecu slati u vrtiće i škole.

Facebook

Osim navedenog, svjedoci smo da postoji i dio građana koji još uvijek sumnjaju u postojanje korona virusa i koji odbijaju pravovremeno javljanje u korona-ambulante i provođenje propisanih mjera i koraka testiranja u slučaju pojave simptoma. Ove i ovakve pojave moraju prestati, moramo pogledati brojke oko sebe, suočiti se sa realnošću i pomoći sami sebi i našem zdravstvenom sistemu. Cjeloukupan zdravstveni sistem je trenutno opterećen, prenapregnut, zdravstveni radnici već uveliko umorni i sami podložni zarazi, što je, nažalost već rezultiralo smrtnošću među njima. Ukoliko ne spoznamo razmjere opasnosti pandemije, mogli bi svjedočiti krajnje tragičnim i teškim dešavanjima oko nas!

Šta je po Vašem mišljenju, ključno uraditi u ovom trenutku?

Na sve moguće načine pomoći našem zdravstvenom sistemu – građani se, sa jedne strane moraju samodisciplinovati i striktno se pridržavati propisanih mjera i uputa kriznih štabova, ne širiti paniku, strah, neprovjerene informacije i glasine. Moraju se ponašati krajnje odgovorno! Sa druge strane, sve vlade i nivoi vlasti moraju mobilizovati dodatna, sva raspoloživa finansijska i materijalna sredstva i staviti ih u funkciju poboljšanja uslova u zdravstvenim institucijama i ustanovama, osigurati bolju i adekvatniju zaštitu za ljekare i medicinsko osoblje, koje je u direktnom kontaktu sa zaraženim i oboljelim od korona virusa, te osigurati dodatne, adekvatne smještajne kapacitete i opremu koja će povećati efikasnost liječenja. Neophodno je kadrovski ojačati zdravstveni sektor, te obezbijediti neophodna medicinska sredstva za terapije kako bi ishod bolesti bio što povoljniji za pacijente. Posebno je potrebno ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu kao i patronažne službe koje bi bile na usluzi pacijentima na kućnom liječenju. Isto tako treba ojačati i sekundarni nivo zdravstvene zaštite, primarno kroz kantonalne bolnice koje moraju imati posebne odjele za tretman covid-pacijenata sa srednjom i teškom kliničkom slikom.

Tercijarni nivo ostaviti za usluge tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite uz, naravno i tretman covid-pacijenata čije liječenje se može vršiti samo u ustanovama univerzitetskih kliničkih centara. Na ovaj način bi rasteretili zdravstveni sistem, učinili ga funkcionalnijim i što je najvažnije olakšali bi pacijentima u smislu dostupnosti zdravstvene zaštite i u kućnim uslovima.

Na čekanju su brojni zakoni, sjednice se ne održavaju, a poslanici i delegati uredno primaju svoje plaće? Je li to uredu u teškim vremenima? Hoće li se ići na smanjivanje primanja političarima, da bi se pomoglo zemlji u ovoj situaciji? Smatrate li da su njihova primanja velika u odnosu na radničke plaće?

Istina, Federalni parlament radi u vrlo otežanim uslovima odnosno u jednom periodu nije uopšte bilo aktivnosti i zasjedanja. Zbog velikog broja zastupnika i neophodnosti pridržavanja donesenih epidemioloških mjera i restrikcija, fizičko održavanje sjednica je bilo onemogućeno pa se moralo pribjeći alternativnim, računarsko-komunikacijskim načinima održavanja sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Svjedočili smo da je taj rad imao i niz nedostataka i problema zbog velikog broja zastupnika u on-line sistemu.

Pitanje smanjenja plaća i primanja političarima i dužnosnicima koji obnašaju funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, nažalost, nije naišlo na širok front podrške.

Na samom početku pojave pandemije i prvih posljedica, predložila sam, u kapacitetu predsjedavajuće Administrativne komisije Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, smanjenje poslaničkih paušala i svih drugih prinadležnosti koje nemaju karakter plaće (odvojeni život, prevoz i troškovi smještaja) na iznos u visini od 1,00 KM. Nisam predložila ukidanje ovih prinadležnosti, jer bi za tu mjeru bilo neophodno usvojiti izmjene i dopune zakonskih rješenja, ali smanjenje istih na iznos od 1,00 KM je bila mjera koja bi se mogla brzo implementirati i koja bi rezultirala “oslobađanju” značajnih finansijskih sredstava.

Predložila sam da se isti princip “spusti” na kantonalne skupštine, te na gradska i općinska vijeća kao i da se primjeni na sve organe izvršne vlasti. Samo jedan dio ovih mjera, i to u polovičnoj formi, implementiran je u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i to je bio kraj lekcije o našoj spremnosti da pomognemo, o našoj empatičnosti prema pogođenim sugrađanima i onima koji se nalaze u stanju potrebe.

Pred nama su izbori. Kada se može očekivati nova Vlada? Ukoliko se to ne desi u što skorije vrijeme nakon izbora, kako nam se piše?

Što se tiče predstojećih Lokalnih izbora, očekujem da će SDA zadržati primat najjače i najveće stranke u Bosni i Hercegovini, kako po broju osvojenih načelničkih, tako i po broju osvojenih vijećničkih pozicija. I pored činjenice da je lokalni nivo jako pogođen i opterećen pandemijom korona virusa, smatram da je odluka o održavanju Lokalnih izbora ispravna i pozitivna. Što se, pak tiče implementacije izbornih rezultata Općih izbora 2018. godine i formiranja Vlade Federacije BiH, tu, nažalost nisam prevelik optimista.

Svakodnevno smo svjedoci maksimalističkih i vrlo nerealnih zahtjeva i uslovljavanja koja nam stižu od strane HNS-a tj. HDZ-a. Oni već pune dvije godine provode politiku ucjenjivanja uz paralelno blokiranje svih procesa i imenovanja kao što je npr. imenovanje nedostajućih sudija Ustavnog suda Federacije BiH, a samim tim i popunu Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda. Zahtjevi kojima svjedočimo već dugi niz godina se u potpunosti zanemaruju i anuliraju građanske vrijednosti i principi na kojima je izgrađena i satkana Evropske unija i najrazvijenije zemlje Zapada. Po tom pitanju se kontinuirano plasira jedan te isti zahtjev uz istovremeno držanje i pojačavanje anti-državne, anti-građanske i anti-bošnjačke pozicije i stava. Na ovaj način se ne može voditi politika u Bosni i Hercegovini i najiskrenije se nadam da će hrvatska strana to konačno i brzo spoznati i istinski postati dio fronta koji zagovara implementaciju evropskih vrijednosti i naše ubrzano približavanje euro-atlantskim integracionim procesima.

Iz BiH odlaze mladi, cijele porodice… Kako Vi vidite stanje u zemlji? Šta nije u redu, šta se treba popravljati?

Odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz naše zemlje je istinski veliki problem. Odliv najproduktivnijeg dijela našeg društva je problem koji već uveliko pogađa čitavu društvenu zajednicu Bosne i Hercegovine, dok, istovremeno, sa druge strane imamo krajnje fragmentiran sistem i vrlo ograničene kapacitete za poduzimanje konkretnih, kratkoročnih i dugoročnih mjera koje će mladim ljudima omogućiti bolje uslove za ostanak i privređivanje u sopstvenoj zemlji.

Brojke jesu neumoljive, ali je isto tako i činjenica da je po ovom pitanju prisutan snažan politikantski, javni diskurs koji još više otežava situaciju i na direktan način ohrabruje mlade ljude i kompletne porodice da napuste svoja vječna ognjišta, u potrazi za boljim sutra. Da li će to i naći, individualna je stvar svakog pojedinca, ali moraju biti svjesni jedne nepobitne činjenice, a to je da je njihova kuća i domovina jedino u Bosni i Hercegovini i tako će uvijek biti i zauvijek ostati! Nije lako biti stranac i samo neki administrativni broj u tuđoj zemlji i to ko nije iskusio, ne može o tome ni govoriti! Znajte da ste jedino u Bosni i Hercegovini kod kuće, na svom i da taj osjećaj nema cijene! Nosioci vlasti moraju stvoriti preduslove i kreirati ambijent koji će vratiti nadu i potaknuti najproduktivniji dio našeg društva.

Zato pozivam mlade ljude da ostanu u našoj državi, da se uključe u društveno-politička i ekonomska kretanja, da se izdignu iznad politikantskih i letargičnih poziva i informacija, da koriste svoja stečena znanja i raspoložive resurse i da pokreću vlastite biznise, da koriste prednosti uvezivanja i razmjene informacija sa našom dijasporom i da na taj način doprinesu razvoju i unapređenju naše domovine. Mi smo bogata država, i resursima i kapacitetima i našom multikulturalnosti i multietničnosti i, jednostavno svim onim što nas čini takvim kakvi jesmo – iskoristimo to i učinimo našu Bosnu i Hercegovinu mjestom ugodnog za život i privređivanje!

Imaju li građani razloga biti nezadovoljni?

Naravno da imaju, jer uvijek može bolje, brže i produktivnije. Ali pogledajte društveno-političko-ekonomske uslove u kojima mi radimo i u kojima pokušavamo i trudimo se da Bosnu i Hercegovinu guramo ili pak vučemo ka sistemu vrijednosti Evropske unije, ka pravnoj stečevini ove zajednice najrazvijenijih i najuređenijih društava Zapadne Evrope.

Mi, Bosanci i Hercegovci, građani koji nemaju rezervnu domovinu smo, vrlo često, sami na tom putu, na putu da od naše Bosne i Hercegovine napravimo mjesto dovoljno široko za svakog građanina koji baštini civilizacijske i ljudske vrijednosti.

Drugi su spremni na optuživanje, vrijeđanje, uslovljavanje, blokade, bez ikakvih prijedloga konkretnih i realnih rješenja, uz činjenicu da su daleko od toga da pokažu spremnost da se zajedno borimo za poboljšanje stanja u BiH.

Sve ovo dovodi do nastanka političkog diskursa i retorike koji i krajnje pozitivne stvari i dešavanja zacrne, nastaju osjećaji apatije, nezadovoljstva, straha, što u trenutnim okolnostima pandemije i pogoršane epidemiološke situacije, nedvojbeno vodi ka vrlo besperspektivnom i depresivnom stanju, piše Preporod.info.

Može li nam biti bolje nakon izbora?

Mahmutbegović: Mislim da može i mišljenja sam da treba biti bolje. Ali, da bi se to i desilo, pozivam sve građane da izađu na predstojeće izbore, i to ne samo ove lokalne, već i sve naredne, i da traže odgovornost ljudi za koje su glasali i kojima su ukazali povjerenje. To je od ključne važnosti!

Ne samo kod nas, svuda u svijetu imamo pojave da se izabrani političari, dužnosnici nakon određenog vremena “otrgnu”, jednostavno “zaborave” svoja predizborna obećanja, počnu se udaljavati od stranačkih struktura koje su “iznijele” njihovu pobjedu i ponašati se kao lokalni moćnici, kao lokalni centri moći, pri tome zanemarujući zahtjeve i potrebe stanovništva i građana koje bi trebali predstavljati.

Upravo zbog toga, neophodna je kontinuirana dvosmjerna komunikacija građana sa vijećnicima i grado-načelnicima koja će, sa jedne strane služiti kao svojevrsni kontrolni mehanizam, a sa druge strane obezbijediti sinergiju ideja i zajedničko djelovanje koje će rezultirati unapređenju i razvoju lokalne zajednice na dobrobit svih njenih stanovnika.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

CRTEŽ IZ SARAJEVA PROGLAŠEN NAJBOLJIM NA FESTIVALU DJECE I MLADIH U...

0
Međunarodni filmski festival djece i mladih u Busanu (BIKY) u Južnoj Koreji najboljim crtežom je proglasio crtež iz Sarajeva autorice Ilhane Šabanović.