MAID SULJAKOVIĆ: POLJOPRIVREDNI KAPACITETI BIH SU VELIKI, ALI ZAOSTAJEMO ZA TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIM RJEŠENJIMA EU

Prema prošlogodišnjim podacima, uglavnom najsvježijim, u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova radilo je tek nešto više od 19.500 ljudi u Bosni i Hercegovini. U odnosu na ukupan broj zaposlenih to je procenat od tek 2,3%.

Pixabay

Piše: Melina Rašidović

Prema dostupnim brojkama, od kraja rata do danas na uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potrošili smo više od 46 milijardi KM. Uvozili, dok su obradive površine stajale neiskorištene.

Mnoge lokalne zajednice u zemlji sektor poljoprivrede vide kao vrijedan ulaganja i iz njega crpe benefite, na zadovoljstvo i poljoprivrednih proizvođača i, generalno, konkretnog mjesta.

Razgovarali smo s Maidom Suljkovićem. Uskoro će magistrirati na Poljoprivredno- prehrambenom fakultetu u Sarajevu. U Agenciji za razvoj Općine Tešanj radi kao savjetnik za poljoprivredu i ruralni razvoj. Znači to stalni kontakt s poljoprivrednicima, praćenje naprednijih tržišta i trendova, ali i njihovu primjenu na bh. tlu.

Na pitanje „zašto poljoprivreda“ Maid nam odgovara kako je upravo to jedan od najhumanijih poslova kojim se bavi čovječanstvo. Riječ je o proizvodnji hrane. Proizvodnjom njenih dovoljnih količina omogućio se razvoj i napredovanje čovječanstva u raznim oblastima. Svakako da su se kroz historiju princip i tehnologija mijenjali, međutim, prvobitni cilj je bio proizvesti dovoljne količine hrane kako bi se prehranilo stanovništvo. Danas smo svjedoci da se poljoprivredna proizvodnja iz dana u dan sve više usavršava, a sve s ciljem da se zadovolje potrebe modernog društva.

Koliko dugo kao Savjetnik za poljoprivredu i ruralni razvoj radite u Tešanjskoj razvojnoj agenciji?

  • Moje prvo zaposlenje u Tešanjskoj razvojnoj agenciji bilo je 2016. godine na poziciji savjetnika za poljoprivredu i ruralni razvoj na poslovima vođenja projekata iz oblasti poljoprivrede. Danas je skoro 4 godine radnog iskustva iza mene.

Kakvi su kapaciteti BiH, ali i tešanjske regije u ruralnoj oblasti?

  • Iako su mnogi razočarani u poljoprivrednu proizvodnju, rekao bih da su kapaciteti BiH, ali i tešanjske regije veliki. Uz malu organizaciju, ukrupnjavanje te analiziranje pogodnosti zemljišta za uzgoje različitih vrsta kultura, usmjeravanje proizvodnje za zadovoljavanje potreba domaćeg stanovništva te kreiranje strategija za izvozno orijentisane poljoprivredne proizvode, zasigurno možemo iskoristiti sve prilike koje su nam dostupne. Rekao bih da je ključno uraditi rejonizaciju poljoprivrede na nivou svih općina, te usmjeriti proizvođače, prema geografskim i fizičko-hemijskim svojstvima zemljišta, na to u kojoj grani poljoprivrede mogu ostvariti najbolje rezultate. Ne smijemo dopustiti da sve svi bavimo svime, jer to definitivno poljoprivredu vodi u propast. Usmjerenja ovog tipa idealno se mogu uraditi putem poticajnih mjera koje pružaju općine poljoprivrednim proizvođačima.

Na kojim projektima pri Agenciji radi poljoprivredni savjetnik, koliko se projekata realizovalo i kakvi su rezultati? Možemo li izdvojiti neke s izuzetnim rezultatima?

  • Agencija za razvoj Općine Tešanj je u prethodnih nekoliko godina realizovala brojne projekte iz poljoprivrede počevši od voćarske proizvodnje (malinarstvo), plasteničke proizvodnja, proizvodnje mlijeka, pčelarstva itd. Do sada je realizirano više od 5 projekata u ovim oblastima, a posebno možemo izdvojiti dva velika projekta podržana od Češke razvojne agencije ČRA, prilikom kojih se na području općine Tešanj uspostavilo 50 plastenika, jedinične veličine 300m2 za ukupno 50 porodica. Pored materijalne, vidljive koristi, poljoprivrednim proizvođačima pružena je stručna obuka od profesora s Mendelovog univerziteta iz Brna u trajanju 10 dana. Nakon teorijske obuke, projekat je podrazumijevao i praćenje proizvođača naredne dvije godine na terenu. Vrijednost projekta iznosila je blizu 480.000,00 €. Rezultat nakon tri godine je nešto na šta smo posebno ponosni i što je bio naš prvenstveni cilj, a on govori da je:
  • Za 50 domaćinstva obezbijeđeno 50 plastenika od po 30 m2 sa svom pratećom opremom i sadnim materijalom
  • Za sve korisnike obezbijeđen je stručni nadzor od agronoma tokom trajanja projekta
  • Za sve korisnike projekta osiguran je otkup proizvedenih kultura tokom trajanja projekta
  • Realizovani programi obuke za korisnike projekta od renomiranih stručnjaka iz Češke Republike
  • Ostvaren godišnji prihod cca 180.000,00 KM
  • Od početka projekta do sada putem proizvedenog i prodango povrća ostvaren je prihod preko 540.000,00 KM, odnosno u prosjeku 10.800,00 KM po svakom učesniku u projektu.

Agencija za razvoj Općine Tešanj je za korisnike projekta i nakon završetka projekta omogućila organizovan otkup svih povrtnih kultura proizvedenih u plastenicima, čime im je kreirala mogućnost za kvalitetnije pripreme i planiranje. Činjenica da veoma male količine povrća otkupe strani otkupljivači govori nam da se većina povrća proda u općini Tešanj, što dodatno govori da je odabir ovog načina proizvodnje bio pun pogodak. Pored ovog projekta, važno je istaći i projekat u voćarstvu, gdje smo uspjeli podići 50 nasada malina, jedinične površine 0,2 ha. Rezultati koji su ostvarivali naši proizvođači govore da je 60% njih ostvarivalo veći prinos od prosječnog u BiH, međutim, globalno stanje na tržištu te niske otkupne cijene dovele su do pada proizvodnje u ovog grani poljoprivrede, te značajno poremetile dalji razvoj. Vrijednost ovog projekta iznosio je blizu 148.000 €.

Kako Tešanjska razvojna agencija pomaže poljoprivredu u lokalnoj zajednici? Upoznati smo sa činjenicom da je Tešanjska razvojna agencija jedna od najaktivnijih i najbržih u zemlji i kada je riječ o pružanju pomoći ovoj grani privrede?

  • Tešanjska razvojna agencija usmjerena je na razvoj privrede i ruralni razvoj. Podrška poljoprivredi uglavnom se ogleda u apliciranju na razne međunarodne i domaće fondove iz kojih se pružaju direktne koristi za krajnjeg proizvođača. Pored toga, prisustvo stručnog lica na terenu u značajnoj mjeri pomaže malim poljoprivrednim proizvođačima. Svakako da jedan agronom nije dovoljan na regiji koja broji preko 700 poljoprivrednih proizvođača, ali je naš cilj svakako da se prepozna taj rad i da se u narednom periodu uposli još nekoliko mladih stručnih osoba koje će trasirati put za dalji razvoj poljoprivrede na našoj općini. Prihvatanje savjeta od mlade stručne osobe predstavlja izazov koji svaki mladi agronom mora proći, a ono je najviše zasnovano na adekvatnom znanju koje mladi stručnjak posjeduje, ali i mogućnosti da stekne povjerenje poljoprivrednog proizvođača. Svakako da je u početku povjerenje i prihvatanje savjeta na niskom nivou, međutim iskren i stručan angažman se na kraju uvijek prepozna i ostvari se idealna saradnja na obostrano zadovoljstvo.

Poljoprivredni sektor u BiH i EU? Prednosti i nedostaci?

  • Ako posmatramo uvoz i izvoz poljoprivrednih sektora, vidjet ćemo podatke koji su zastrašujući. Uvoz poljoprivrednih proizvoda iz godinu u godinu je sve veći, dok domaća proizvodnja sve niže pada. Uzroci takvog stanja su zaista brojni, ali istovremeno i prilika da se uspostavi bolja saradnja i povezanost stručnjaka i nivoa vlasti u kreiranju strategije, te pronalaska puta gdje želimo da se naša proizvodnja usmjeri. Bez adekvatne subvencije od državnih organa u ciljane projekte u poljoprivredi zasigurno se ne možemo nadati napretku.

Koje trendove u ovoj oblasti bismo trebali pratiti ukoliko se želimo mjeriti s naprednijim tržištima?

  • Uporedimo li podatke u prinosima EU i BiH, primijetit ćemo da su prinosi u BiH u raznim granama poljoprivrede manji i za 30% do 90%. Analizom postojećeg stanja možemo zaključiti da dosta zaostajemo za tehničko-tehnološkim rješenjima EU, te da nivo znanja naših poljoprivrednika nije pratio razvoj poljoprivrede.

Objasnio je Maid i to kako je, s obzirom na brzorastuću tehnologiju u uzgoju hrane, dužnost i obaveza svih nas da kontinuirano radimo na stjecanju novih znanja koja ćemo potom nesebično dijeliti svima koji nas okružuju. Cilj je jedan – zajednički napredovati te poljoprivredu i vrijedne poljoprivrednike postaviti na mjesto koje zaslužuju.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.