MAŠOVIĆ ZA HAYAT: JOŠ UVIJEK TRAGAMO ZA OKO 5.500 NESTALIH, POLITIKA IZ MANJEG BH. ENTITETA OPSTRUIŠE OSNIVANJE FONDA ZA PORODICE ŽRTAVA

Gost emisije 7plus bio je Amor Mašović, dugogodišnji direktor Instituta za nestale osobe BiH, koji je odnedavno okončao svoj višedecenijski mandat posvećen traženju nestalih osoba. Sa njim smo razgovarali o procesu otkrivanja masovnih grobnica.

Mašović ističe da je rijeka Drina jedno od najmasovnijih stratišta koje još uvijek krije posmrtne ostatke mnogih žrtava.

  • Do sada smo pronašli nekoliko stotina posmrtnih ostataka u rijeci Drini. U jezeru Perućac smo nakon povlačenja vodostaja uslijed puštanja brane naišli čak i na kosti šest austrougarskih oficira stare oko stotinu godina. Iako smo primarno potraživali bošnjačke žrtve, imali smo i takvu situaciju  – kaže Mašović.

Odgovarajući na pitanje kako poboljšati proces otkrivanja nestalih žrtava genocida u Srebrenici, Mašović kaže da je to moguće isključivo priznanjima direktnih učesnika masovnih egzekucija.

  • Jedini način koji može doprinijeti pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava srebreničkog genocida jeste da učesnici premještanja skeleta i kostiju progovore o tačnim lokacijama masovnih egzekucija i grobnica. Nažalost, u trenutnoj političkoj atomosferi u kojoj se ratni zločinci nazivaju herojima teško je očekivati takve primjere – poručuje Mašović.

U činjenju ratnih zločina veliku ulogu imala je bivša JNA kroz ustupanje svog raspoloživog naoružanja VRS-u, smatra Mašović.

  • JNA je sve vrijeme rata učestovala u činjenju zločina, bez obzira na formalno povlačenje koje je izvršeno 17. maja 1992. godine. Kroz rad na dokumentovanju posmrtnih ostataka uvjerili smo se u dokaze koji to potvrđuju – ističe Mašović.

Razlog neusvajanja prijeko potrebnih izmjena Zakona o nestalim osobama BiH vidi u destruktivnoj politici koja dolazi iz manjeg bh. entiteta.

  • Dosadašnja primjena postojećeg Zakona pokazala se nepotpunom. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o nestalim osobama BiH predviđa osnivanje fonda iz kojeg bi se isplaćivala simbolična finansijska naknada porodicama žrtava, kao vid reparacije. Međutim, formiranje fonda se opstruiše iz Banja Luke. Prijedlog iz FBiH je bio da se finansiranje fonda vrši srazmjerno učešću entiteta u ratnim zločinima i prema broju nestalih. Preko 85% nestalih dolazi sa teritorije RS i dijelova BiH koji su bili pod okupacijom VRS, a kasnije su oslobođeni. Mislim da bi bilo pravično da manji bh. entitet učestvuje u finansiranju fonda u navedenom procentu – stava je Mašović.

O korištenju novih tehnologija koje bi pomogle u bržem pronalaženju nestalih osoba, Mašović kaže da se radi na uključivanju pasa tragača.  

  • Trenutno razmatramo korištenje specijalizovanih pasa tragača koji bi pomogli u otkrivanju masovnih grobnica. To bi bio značajan korak u tom procesu – kazao je Mašović.

Dodaje da je razočaravajući odnos dijela ministara Vijeća ministara BiH prema radu Instituta za nestale osobe BiH.

  • Određeni broj ministara u Vijeću ministara BiH opstruira rad Instituta za nestale osobe. Miloš Lučić, državni ministar za ljudska prava i izbjeglice, bio je protiv izvještaja o radu Instituta za nestale osobe BiH. Kada imate takav odnos resornog ministra i kada ministri određene etničke pripadnosti glasaju protiv takvog dokumenta, onda se šalje ružna poruka svim žrtvama, pa i srpskim, jer nisu zainteresovani za otkrivanje nestalih osoba. Njihovo djelovanje se vraća kao bumerang, s obzirom da se s vremena na vrijeme otkrivaju masovne grobnice, iako je taj proces mogao biti značajno ubrzan da su bili racionalniji. Do tada ćemo po CNN-u i BBC-iju još uvijek gledati vijesti o tome kako je u BiH otkrivena nova masovna grobnica, iako je prošlo 26 godina od završetka rada – istakao je Mašović.

Kazao je da su mu prve informacije o masovnim grobnicama bile poznaje još 1992. godine.

  • Prve informacije o postojaju masovnih grobnica dobio sam već u avgustu 1992. godine, ali se radilo o lokacijama koje su zbog okupacije bile nepristupačne za istraživanje, poput Prijedora, Višegrada, Vlasenice i istočne Bosne. Period od 1996. godine do 2002. godine je bio period najmasovnijeg otkrivanja masovnih grobnica. Nakon toga informacije sve sporije pristižu, ponajviše zbog umiranja ključnih svjedoka, tako da će biti sve teže. Trenutno se oko 5.500 osoba vodi kao nestale. Najviše očekujemo od specijalizovanih pasa tragača koji trebaju dovesti do otkrića preostalih lokacija – rekao je Mašović.

Kaže da bez obzira na povlačenje sa funkcije i dalje sarađuje sa porodicama nestalih, jer je sa mnogima od njih ostvario dugogodišnje kontakte.

  • Svakodnevno sam u kontaktu sa porodicama i udruženjima nestalih. Još uvijek sam na raspolaganju tim ljudima koji traže pomoć u pronalasku svojih najmilijih. Oko 30 godina bavim se radom na otkrivanju nestalih. To je dug koji treba odužiti kroz vrijeme – zaključio je Mašović.

(Mirza Imamović)

Video pogledajte OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE