MEDIĆ ZA HAYAT: ZAHVALJUJUĆI BIJELIM TRAKAMA SE TEK POČELO GOVORITI O ZLOČINIMA POČINJENIM U PRIJEDORU

Danas se obilježava Dan bijelih traka.

Hayat

Dan bijelih traka se obilježava od 2012. godine u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine kada je Krizni štab Općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo Prijedora da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama dok su oni koji su se kretali gradom bili primorani nositi bijelu traku oko ruke.

Hayat

O zločinima, genocidu, sjećanjima, činjenicama u večerašnjim Vijestima u 7 govorili smo sa našim gostom Jasminom Medićem, historičar i autor knjige “Genocid u Prijedoru”.

Sudovi još nisu utvrdili da je u Prijedoru počinjen genocid, Prijedorčani svih ovih godina kažu da je ono što se desilo u Prijedoru imalo sva obilježja genocida. Jesu li bijele trake dokaz genocidnih namjera?

  • Obilježavanje ciljne grupe je jedna od faza genocida. Bijelim trakama su prijedorski Bošnjaci i Hrvati 1992. godine obilježeni kao takvi, da bi sa bijelom trakom na ruci ili bili odvedeni u koncentracione logore ili likvidirani na licu mjesta. Moram istači da genocid u Prijedoru nije započeo sa bijelim trakama. Da je do 31. maja 1992. bilo napadnuto bošnjačko selo Hambarine, napadnut je Kozarac sa njegovom okolinom, a formirani su i logori Omarska, Trnopolje. Napadnuto je hrvatsko selo Briševo, 30. maja je napadnut i prijedorski Stari grad. Dakle govorimo o dijelovima Prijedora u kojima su Bošnjaci ili Hrvati činili apsolutnu većinu. Dakle do 31. maja 1992. imamo na stotine prijedorskih ubijenih hrvatskih i bošnjačkih civila. U bh. javnosti se stvara pogrešna percepcija da su zločini u Prijedoru počeli 31. maja danom bijelih traka, međutim to zaista ne odgovara istini – naglašava Medić.
Hayat

Da li se u ovom slučaju može biti zadovoljno procesuiranjem odgovornih?

  • Ne. Ako na 3.176 ubijenih imate tek 60 odprilike procesuiranih do sada, postavlja se pitanje kako uopšte možete biti zadovoljni, kako možete biti zadovoljni ako je samo jedna osoba iz prijedorske vlasti osuđena, dakle radi se o ratnom gradonačelniku Milomiru Štakiću. Ako još uvijek drugi članovi prijedorske vlasti odnosno Kriznog štaba nisu osuđeni, nisu osuđeni ni čelni funkcioneri Jugoslovenske narodne armije odnosno Vojske srpske. Za razliku od drugih općina dobar dio zločinaca je osuđen za zločine u Prijedoru. Međutim, problem je što većina najodgovornijih nisu izvedeni pred lice pravde.

Procesuiranje odgovornih?

Hayat

Ne govori se mnogo da je u Prijedoru stradao i velik broj Hrvata, a hrvatski zvaničnici ne dolaze na obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedor. S druge strane, u Zagrebu se svake godine obilježava ovaj dan. Prema Vašem mišljenju, zbog čega je to tako?

  • Tu treba malo širi kontekst gledati. Područje Prijedora odnosno doline Sane je od čelnih hrvatskih političara otpisano još 1991. godine u Karađorđevu kao i 1992. U Gracu sporazumom između Mate Bobana i Radovana Karadžića. Dakle, apsolutno su zanemareni Hrvati u tom dijelu Bosanske Krajine i samim tim srpskom od 1991. godine zaista niko ne vodi računa o njima. Samim tim što su vodili određene pregovore sa srpskom stranom i što su dogovarali podjelu Bosne i Hercegovine po kojim dogovorima je taj dio Bosanske Krajine trebao da pripadne Srbima, hrvatski čelni političari iz tog perioda ali i oni koji danas baštine tu politiku su bukvalno Hrvate ostavili na milost i nemilost srpskoj vlasti.

Stradali i Hrvati

Godinama roditelji ubijene djece Prijedora traže podizanje spomenika u tom gradu. Dokle se došlo na tom planu? Ima li nekih pomaka?

  • Roditelji ubijene djece su iznijeli prijedlog o sedam lokacija za izgradnju spomenika u užem dijelu grada Prijedora. Vidjet ćemo da li će uspjeti naći neki kompromis sa prijedorskim vlastima. Ono što moramo istaći da još nije izgrađeno spomen obilježje u logoru Omarske koje je po broju ubijenih najbrutalniji logor na prostoru bivše Jugoslavije sa do sada evidentiranih 458 žrtava. Također nije izgrađen ni spomen obilježje ispred koncentracionog logora Trnopolje gdje je prema evidencijama srpskog Crvenog krsta 1992. godine kroz taj logor u periodu od maja do oktobra bilo zatočeno preko 23.000 bošnjačkih i hrvatskih civila. Ja se nadam da će roditelji ubijene djece naći kompromis sa prijedorskim vlastima na zadovoljstvo prije svega njih, i da ćemo imati u dogledno vrijeme spomenik za 102 ubijene djece –  kazao je Medić u Vijestima u 7.

Podrška Prijedorčanima pružena je u brojnim dijelovima Federacije BiH, ali i u nekoliko zemalja regije i svijeta. Ljudi su danas nosili bijele trake. Koliko Vam to znači i sjete li se svi Prijedora samo na današnji dan?

  • Prijedor je nepravedno bio zanemaren u bh. javnosti svih ovih godina. Zahvaljujući bijelim trakama je se tek počelo da govori o zločinima počinjenim u tom dijelu Bosne i Hercegovine. Tako da nam to znači jako mnogo i nadam se da će se bh. javnost sjetiti povratnika prijedorskih Bošnjaka i Hrvata i drugim danima u godini a ne samo 31. maja. Bošnjaci i Hrvati su u tom dijelu Bosne i Hercegovine kao i u ostatku manjeg bh. enetiteta diskriminisani, a to koliko su diskriminisani govori nam i kada govorimo o kulturi pamćenja u izgrdanji spomen obilježja gdje je očigledni problem „što su žrtve bile nesrpske nacionalnosti“ – istakao je Medić.

Video pogledajte i OVDJE.

(Emrah Fejzović)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.