METEOROLOG KRAJINOVIĆ ZA HAYAT.BA: STRAŠNI SU RIZICI ZA BIH PREMA KLIMATSKIM SCENARIJIMA DO 2100. GODINE

Toplotni val koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu u posljednjih nekoliko dana, i „val neprovjerenih informacija u javnosti“ bio je povod našeg razgovora sa meteorologom Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Bakir Krajinović, meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u ugodnom razgovoru za Hayat.ba govorio je o tome zašto smo nekada poznavali samo dva meteorologa a danas ih poznajemo mnogo više te zašto je važno provjeriti sve informacije koje čitamo o vremenskim prognozama.

  • Kada su u pitanju meteorolozi kroz historiju u uvijek smo imali meteorologe koji su prezentirali vremensku prognozu na medijima, bilo to na televiziji, radiu, štampanoj verziji ili u novije vrijeme na web portalima prije je to bio manji broj ljudi koji se bavio tim poslom i zbog toga smo znali jednog ili dvojicu meteorologa sa TV ekrana. Međutim, danas savremena tehnologija je dovela do toga da se i mediji razvijaju u jednu veliku širinu, zbog toga imamo prostora i mogućnosti da što veći broj ljudi prezentira vremensku prognozu, kaže Krajinović u početku razgovora za Hayat.ba.
Hayat.ba

Veliki problem za građane nestručni ljudi

U moru vremenskih prognoza i „gatanja“ koja se u različitim medijima pojavljuju bez izvora predstavljaju veliki problem za građane.

Krajinović tvrdi da takve informacije stvaraju konfuziju u javnosti, dok s druge strane 130 godina historije Federalnog hidrometeorološkog zavoda, stručnost ljudi, savremena oprema daju jedan garant i sigurnost svih produkata.

  • Ono što je veliki problem za sve građane koji prate te prognoze jesu netručni ljudi koji se bave prezentacijom meteoroloških produkata na tim medijima, to stvara jednu konfuziju kod građana. Treba naglasiti da su hidrometeorološke službe zakonom obavezane da sve ono što radi, prezentuje preko svoje web stranice ali i posredstvom medijima bilo to putem izjava ili intervjua ili direktno prezentacijom vremenske prognoze, ali ne samo vremenske prognoze, nego i mnogih analiza koje se prave u hidrometeorološkoj  službi. Zbog toga je ta jedna slika o meteorologiji odnosno o prognozi vremena da svi danas možemo biti meteorolozi i da svi danas možemo prognozirati vremenske uslove, međutim, 130 godina  naše historije, stručnost ljudi, savremena oprema,  terminologija koju Federalni hidrometeorološki zavod posjeduje daje jedan garant i sigurnost svih naših produkata, govori Krajinović.
Hayat.ba

Građani slobodno mogu koristiti sve naše prognoze, a ono što čitaju u medijima moraju dobro provjeriti, provjeriti prognozu vremena na način da se ona posavjetuje sa našom web stranicom ili barem da se vidi izvor te prognoze, ako je izvor upitan onda sve te informacije trebamo uzeti sa rezervom.

Mi prikupljamo podatke i te podatke obrađujemo uz metode i alate koje imamo u Zavodu i na taj način pravimo informacije za građane bilo direktno putem naše web stranice ili indirektno posredstvom medija i na taj način naše informacije moraju doći do građana i tek tada ispunjavamo svoj cilj i svrhu postojanja Zavoda jer mi kad napravimo informaciju ona mora biti plasirana do građana kako bi ostvarila ono zadano što mi imamo a to jeste da upozorimo građane na esktremne meteorološke nepogode, ali isto tako i da najavimo vremenske prilike one ekstremne ili uobičajene, tako da svi mogu planirati na osnovu tih informacija. 

Moramo provjeriti sve informacije koje čitamo, provjeriti izvor tih informacija, i one pouzdane informacije uzeti kao tačne i pouzdane za praviti neke planove u budućnosti, dodaje.

Prirodne nepogode sve češće

U posljednjih nekoliko godina neuobičajene prirodne pojave postalu sve češće, što nije bio slučaj ranije. Za primjer smo naveli snijeg u maju i najhladniji dan u Sidneju nakon 37 godina.

  • Kada su u pitanju ekstremne meteorološke prilike, odnosno sve ono što imamo iz godine u godinu u posljednjih 10 ili 15 godina, svjedoci smo klimatskih promjena odnosno posljedica tih klimatskih promjena i varijabilnosti klime na našim prostorima. 2012. imali smo u februaru ekstremne količine snijega, ovdje u Sarajevu je izmjereno 107 centimetara snijega što je nikad zabilježena visina sniježnog pokrivača, odmah isto te godine zabilježili smo i toliko ekstremnu sušu da se ona uzima kao jedna od najgorih suša na našim prostorima. Dakle, u jednoj godini imamo maksimalnu visinu sniježnog pokrivača a odmah iste godine imamo i ekstremnu sušu. 2014. ogromne poplave, a ove godine prvo smo u februaru prevazišli maksimalne vrijednosti temperature zraka, u Livnu smo tri dana zaredom obarali rekord koji je tu već 100 godina a u aprilu je u Drvaru izmjerena najniža temperatura ikad za tu stanicu i taj mraz je unišitio poljoprivredne usjeve širom Bosne i Hercegovine, posebno u Hercegovini. Tog aprila u Hercegovini su mjerene temperature oko -3, -4 stepena i te temeperature su pokosile poljoprivredu na tom području  i to nije uobičajeno za prostor juga naše zemlje.
Hayat.ba

Krajinović je za Hayat.ba pojasnio da se ovakve pojave događaju od trenutka kada čovjek utiče na prirodu zbog čega se taj prirodni balans izmijeni nekim vanjskim faktorom odmah se priroda buni i na taj način se pokušava sve to ispraviti.

  • Kada su u pitanju Klimatske promjene, odnosno posljedice, one se manifestuju širom svijeta. Globalno zagrijavanje kako i sam naziv kaže nije mimoišao nikog na ovoj planeti. Temperatura je porasla i na taj način onaj prirodni sistem atmosfere se narušio, čim čovjek utiče na prirodu i čim se taj prirodni balans poremeti nekim vanjskim faktorom odmah se priroda buni i na taj način se pokušava sve to ispraviti. Manifestacija tih promjena jesu sve češći ekstremi, upravo danas (op.a. 22. 06. 2021. )na meteorološkoj stanici Bugojno u 14 sati je oboren maksimalni rekord. Do sad je on bio 36 stepeni a prema preliminarnim podacima u 14 sati na suhom termometru izmjerena vrijednost temperature bila je 36,3. To nije maksimalna temperatura moramo sačekati podatke da nam ona kaže kolika je ta vrijednost, ona samo može biti veća, kaže.

Strašni rizici za BiH prema klimatskim scenarijima do 2100. godine

Govoreći o klimatskim scenarijima za Bosnu i Hercegovinu, ističe da rizici koje donesu te klimatske promjene su strašni za Bosnu i Hercegovinu, za jednu državu koja nije razvijena.

Hayat.ba
  • Na snazi je žuti i narandžasti meteoalarm i sve češće su pojave takvih upozorenja i to je ono što donose klimatske promjene. Mi danas imamo porast temperature od 1 do 1,3 stepena a prema klimatskim scenarijima do 2100. godine realno je očekivati da  će u Bosni i Hercegovini ta temperatura porasti za 4,3 stepena, odnosno oko četiri i to će nam donijeti ogromne probleme. Rizici koje donese te klimatske promjene su strašni za Bosnu i Hercegovinu, strašni  za jednu državu koja nije razvijena, koja se ne može nositi sa velikim gubicima zbog prirodnih nesreća i moramo se što prije prilagoditi tome, mi to ne možemo promijeniti, ne možemo spriječiti ali se moramo prilagoditi kako bi rizici bili što manji, upozorava Krajinović.

Od atmosfere smo napravili staklenik

Na pitanje šta sve može uticati na vremenske promjene, Krajinović odgovara:

  • Šta sve utiče na vrijeme? Trebamo razlikovati faktore koji utiču na vremenske prilike i faktore koji utiču na klimu i klimatske promjene. Na klimu utiču faktori koji su prisutni iznad Evrope pa i sjevera Afrike pa i mediterana pa i Sibira i svi ti faktori diktiraju vremenske prilike. Vrlo često ćete ćuti prognoze iz Zavoda pa  kad kažemo mi „Sa sjeverozapada nam stože hladan front“ to je uobičajena putanja hladnog fronta koji donosi promjene u našu zemlju, to je sasvim normalan prirodni put jedne promjene odnosno frontalne promjene koji u Bosnu i Hercegovinu najčešće donosi kišu i hladnije vrijeme. Danas, odnosno na vremenske prilike  i u proteklih para dana i u narednih nekoliko dana utiču zračne mase koje nam donose sa juga, one su nam donijele stabilno vrijeme odnosno vrijeme bez padanja ali su donijele i ekstremno visoke temperature i ovo što se u pozadini može vidjeti zamućenost atmosfere to je saharska prašina, koja zračnom masom prelazi preko mediterana i dolazi u naše krajeve i ona pravi taj jedan zamućeni oblik atmosfere gdje to direktno plavetnilo nebo se ne vidi. Sve su to faktori koji utiču na vrijeme  a ono što smo mi uradili klimi jeste da smo poslije indiustrijske revolucije zagađenjem atmosfere učinili da napravimo od atmosfere jedan staklenik koji ne dozvoljava da se temperatura, energija koju planeta primi od Sunca, dalje radira u svemir na taj način da se globalno balansira ta temperatura zraka. Sad smo napravili jedan staklenik gdje se ta temepratura ne može osloboditi i sve je veća i veća i zbog toga je taj disbalans u atmosferi i zbog toga imamo sve turbulentije vremenske  prilike.
Hayat.ba

Iza sezonske prognoze stoji više eksperata

Obzirom kako građani sve češće traže dugoročne i sezonske prognoze, odnosno za duži period, Krajinović je kazao kako iza sezonskih prognoza stoje eksperti ali i da su te prognoze okvirne.

Tvrdi kako  ne postoji nijedan alat, nijedna tehnologija koja može tačno prognozirati za tako duži vremenski period

  • Kada su u pitanju prognoze, pogotovo ove sezonske, toliko su kompleksne da je Svjetska meteorološka organizacija prepoznala taj problem i pomogla nacionalnim hidrometeorološkim službama formirajući jedno radno tijelo koje je sačinjeno od eksperata od svih nacionalnih službi koje gravitiraju u jednom prostoru, recimo u našem slučaju prostora mediterana. Na taj način eksperti pred svaku sezonu aktivno sudjeluju u tzv. konsenzus prognozira, prave skupa jednu prognozu koja se plasira u medije, ta prognoza koju daje Zavod nije zavodska prognoza, nismo je samo mi napravilo nego desetine eksperata okupljenih oko Svjetske meteorološke organizacije pripremili za građane. Mi smo je samo prilagodili našim uslovima. Toliko je kompleksna da ona mora biti okvirna, ne možemo mi najaviti u septembru ekstremne količine padavina, ne možemo najaviti neke rekorde, uvijek kažemo da će to biti  niže referentnih vrijednosti ili iznad referentnih vrijednosti ili u granicama normalnih. Te prognoze moraju biti okvirne, ne postoji nijedan alat, nijedna tehnologija koja može tačno prognozirati za tako duži vremenski period. Ono što se tiče  Zavoda i kratkoročnih prognoza, pouzdanost prognoze opada tako što opada i dužina prognoznog perioda, zbog toga su one najkraće prognoze najpouzdanije a ove sezonske se daju na taj način, dakle, kažu da će biti samo u granicama prosjeka iznad ili ispod.

Promjene vremena navodno su uticale i na promjene raspoloženja te razne tegobe nejasnih uzroka.

Hayat.ba

Prije su se na pogoršanje zdravstvenih prilika promjene vremena žalili samo stariji, ali danas više nije tako i meteoropatija na određeni način pogađa sve više osoba svih dobnih grupa.

Iskoristili smo priliku i pitali meteorologa Federalnog hidrometeorološkog zavoda ima li istine u vezi reumatskih bolova i promjene vremena?

  • Kada su u pitanju posljedice vremenskih prilika da utiču na zdravlje ljudi sve to doživljavamo subjektivno. Međutim, postoji ta grupa ljudi koja je osjetljivija na vremenske nepogode odnosno na reumu, postoje činjenice koje dokazuju da vremenski uslovi, promjene vremena, nagle promjene vremena mogu uticati i na tu grupu ljudi koji su senzibilniji na promjene vremena i osjete određene tegobe kada su u pitanju reumatski bolovi i na taj način vrlo često kad kažu da bolje prognoziraju vremenske uslove u odnosu na meteorologe, jer oni to unaprijed osjete. To je ustvari nagla promjena vazdušnog pritiska, promjena sa jednog stabilnog perioda u nestabilan gdje očekujemo padavine ili neki drugi meteorološki fenomen i zbog toga oni osjete sve to. Ponavljam, subjektivno je to osjećaj promjene vremena odnosno posljedice te promjene na naše zdravlje.

Što je prognoza duža, njena pouzdanost opada

Kao što smo već ranije pisali, postoje kratkoročne, srednjoročne, dugoročne i sezonske prognoze vremena koje svakodnevno vidimo u medijima. Krajinović je pojasnio da  prognoze mogu biti na duži period ali da pouzdanost prognoze opada sa  prognoznim periodom.

Hayat.ba

To znači da prognoze koje daju za mjesec ili sezonu u javnosti mora biti naznačeno da če biti iznad ili ispod prosjeka ili u granicama prosječnih vrijednosti.

  • Pouzdanost prognoze varira, kada su u pitanju stabilne vremenske prilike mi možemo prognozirati sa velikom poduzdanošću i čak do pet dana. U ovom slučaju koji je trenutno toplotni talas u Bosni i Hercegovini najavljujemo ga još prošlog vikenda, odnosno najavljujemo ga od petka. Znali smo da nam dolazi jedan ovakav toplotni talas i već u nedjelju izdato je upozorenje za sve građane da tokom ove sedmice očekujemo velike probleme kada su u pitanju visoke temperature. Pouzdanost prognoze opada sa  prognoznim periodom. Ono što je prosječna pouzdanost jeste za prvi dan ona ide čak i iznad 80 procenata što je veliki napredak u meteorologiji kao nauki sa svim savremenim alatima i metodima koje imamo, posredstvom Svjetske meteorološke organizacije ali i drugih regionalnih centara sa kojima sarađujemo kada je u pitanju vremenska prognoza. Kako prognozni period ide dalje pouzdanost prognoze tako i opada. Do tri dana prognoza je pouzdana, nakon tri dana prognozi se prilagođava toj varijabilnosti odnosno pouzdanosti te prognoze. Mi imamo sistem kratkoročne vremenske prognoze koji dajemo već tri do pet dana, zavisno od vremenskih prilika, zatim srednjoročna prognoza koja ide do 15 dana i ona se daje na skroz drugi način. Mi kažemo da očekujemo jedan duži period stabilnih vremenskih prilika  od vremenskih uslova ili nestabilnih. Temperature se očekuju od do, na taj način dajemo taj jedan razred temperatura koji je i dalje dobar da bi napravili određene planove ali nije precizan kao ovaj za jedan dan, prvi dan prognoze. Nakon srednjoročne i dugoročne imaju prognoze koje dajemo za mjesec ili sezonu i te prognoze se uvijek moraju plasirati u javnost sa metodologijom, na način da kažemo bit će iznad ili ispod prosjeka ili u granicama prosječnih vrijednosti te na taj način pocećavamo njen kvalitet. Ono ne može biti plasirano u javnost kao kratkoročna i srednjoročna, ona ima svoje metode, zadane standarde i mi to moramo poštovati zbog tih standarda. Oni su primjer kako smo mjerili na ovoj stanici (FHMZ) i 1900. godine sa ovim meteorološkim zakonima, koji su iza nas, mjerimo i dan danas i to je naša velika prednost. Na taj način imamo taj kontinuitet, gradimo taj dobar odnos sa građanima Bosne i Hercegovine na način da se mogu pouzdati kroz historiju ali i savremenim metodama i tehnologijama koje su prisutne i danas u Federalnom hidrometeorološkom zavodu.

Građani se moraju posavjetovati sa strukom

Već nekoliko dana građani Bosne i Hercegovine se “bore” sa visokim temperaturama. Na snazi upozorenja zbog izrazito visoke dnevne temperature zraka zbog kojih su očekivane maksimalne dnevne temperature između 37 i 41 °C.

Za kraj našeg razgovora Krajinovića smo upitali na koji način se građani mogu zaštiti od visokih temperatura.

Hayat.ba
  • Svi građani nakon što pročitaju naše prognoze u kojima mi kažemo kakve će vremenske prilike biti, moraju se posavjetovati sa stručnjacima iz određenih oblasti, bili to ljekari kada je u pitanju naše zdravlje, bili poljoprivrednici koji se bave zaštitom poljoprivrede odnosno poljoprivrednih kultura ili životinja, kako da se pripremimo za takve uslove da posljedice budu što manje, objašnjava.

Važan je izvor informacija

Naglasio je i važnost izvora informacija o vremenskoj prognozi.

Zbog toga moramo voditi računa da prave informacije tražimo na pravoj adresi. U Federalnom hidrometeorološkom zavodu  ćete dobiti pouzdanu prognozu  a od ljekara ćete dobiti preporuke kako da se ponašamo u takvim uslovima.

Hayat.ba

Šta uraditi ?

Građani koji se nisu susretali sa visokim temperaturama ne znaju na koji način se nositi sa istim, Krajinović ističe da sigurno postoji ono najvažnije što znamo a to je da se od 12 do 17 sati ne izlažemo direktnom sunčevom zračenju i konzumiranje više tečnosti.

U ovom konkretnom slučaju preporuke ljekara ali i ono što možemo i sami znati jeste da od 12 do 17 sati se ne izlažemo direktnom sunčevom zračenju, zato što je pored visokih temperatura i UV zračenja ekestrmno visoko, obavezno piti puno tečnosti, zaštiti se od direktnog sunčevog zračenja i one aktivnosti koje radimo vani moramo što bolje prilagoditi takvim uslovima kako bi izbjegli sve ove negativne posljedice koje donose ove visoke temperature – kaže za Hayat.ba Bakir Krajinović, meteorologa Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH.

Pogledajte video OVDJE.

(Emrah Fejzović)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE