MIGRANTSKA KRIZA STVARA NOVA RADNA MJESTA STUDENTIMA

Budući da veliki broj migranata dolazi s arapskog i perzijskog govornog područja, studenti Odsjeka za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univeziteta u Sarajevu, kao i diplomanti danas rade kao prevoditelji u Bosni i Hercegovini, a postali su traženi i u zemljama regiona.

Ilustracija

Potvrdila je to u razgovoru profesorica Alena Ćatović s Odsjeka za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta navodeći da danas na mnoga aktuelna pitanja mogu odgovoriti filolozi odnosno poznavatelji stranih jezika.

– Ako se samo osvrnemo na migrantsku krizu u BiH vidjet ćemo da su naši svršenici – oni koji su završili studije orijentalne filologije upravo veoma traženi kao prevoditelji jer većina migranata su govornici arapskog i perzijskog jezika. Naši su studenti veoma angažirani ne samo u BiH, nego i u Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj, posebno za perzijski jezik jer smo mi jedina katedra na Balkanu – istakla je Ćatović.

Porastu broja studenata orijentalne filologije doprinose vanjski faktori kao što je promjena imidža Republike Turske u posljednjih 20 godina.

– Upravo zbog tog imidža danas je postalo veoma popularno učiti turski jezik i studenti pronalaze poslove u velikom broju institucija koje je osnovala Turska u Bosni i Hercegovini. Jednako tako za arapski jezik od televizije Al Jazeera do nekih drugih institucija gdje studenti nalaze zaposlenje – kazala je Ćatović.     

Potreba za prevodiocima prisutna je oduvijek, a oni su bili ti koji su donijeli renesansu u Evropu, te saučavli mnoge tekovine civilizacije, prenosi Fena.

– Danas imamo situaciju da se uloga prevoditelja ponekad zanemaruje. Od prevoditelja se očekuje da bude nevidljivi posrednik, a u stvari da nema prevoditelja ne bismo bili u toku sa mnogim stvarima u svijetu – istakla je Ćatović.

Iako je danas engleski jezik dominantan, niz je drugih jezika koji ima veliki broj govornika u svijetu i na kojima nastaju značajna umjetnička i naučna djela.

–  S toga je izučavati strane jezike od iznimnog značaja u cijelom svijetu, a i za čovjeka kao ljudsko biće jer podaci pokazuju da čovjeku koji zna dva ili više jezika mozak funkcionira drugačije od onoga koji zna samo jedan jezik. Dakle, to nam daje novi pogled na svijet i sasvim drugačije poimanje svijeta jer nas naš jezik ograničava da samo na jedan način poimamo svijet – navela je Ćatović.

Govoreći o problemu ekonomske opravdanosti humanističkih nauka odnosno izučavanja jezika kaže da je jezik nešto što nas čini čovjekom, bez jezika ne bismo imali mogućnost apstraktnog razmišljanja niti bi se uopće mogli baviti bilo kojom naukom pa i tim naukama koje se danas definiraju kao ekonomski opravdane – profitabilne.

– Jezik je neophodan jer čini čovjeka društvenim bićem i osigurava mu komunikaciju s drugim ljudima – zaključila je Ćatović.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.