MILANOVIĆ O SUMMITU BRDO-BRIJUNI: VALJDA NEĆE ZAVRŠITI SVAĐOM RAŠTIMANIH INSTRUMENATA

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas u Skoplju sudjeluje na summitu procesa Brdo-Brijuni i nada se da skopski skup neće završiti kao prethodna dva "svađom raštimanih instrumenata" i lomljenjem kopalja u usvajanju završne deklaracije. Zoran Milanović i slovenska šefica države Nataša Pirc Musar supredsjedatelji su inicijative Brdo-Brijuni, pokrenute 2013., kojoj je ove godine domaćin sjevernomakedonski predsjednik Stevo Pendarovski.

I na ovom skupu zajednička nit inicijative ostaje približavanje zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji, što je bio i njezin inicijalni cilj, a čelnici će se osvrnuti i na suzbijanje posljedica klimatskih promjena i na zadržavanje mladih na prostoru zapadnog Balkana, najavljeno je s Pantovčaka.

Na skupu uz predsjednike Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Makedonije učestvuju predsjednici Srbije, Albanije i Crne Gore, predsjednica Kosova i troje članova Predsjedništva BiH. Nedugo nakon što je izabrana na dužnost, Pirc Musar potvrdila je na svom prvom sastanku s predsjednikom Milanovićem u Zagrebu u februaru da Slovenija želi zajedno s Hrvatskom nastaviti projekt Brdo-Brijuni.

PROŠLE GODINE NIJE USVOJENA ZAVRŠNA DEKLARACIJA

Milanović je tom prilikom izrazio nadu da skup u Skoplju neće ponovno završiti “svađom raštimanih instrumenata kao zadnja dva puta”, a o tom je formatu rekao da se “neke stvari moraju kalibrirati i dovesti u malo mirnije vode”.

Na prošlogodišnjem summitu nije usvojena završna deklaracija jer je hrvatski predsjednik tražio da se u dokumentu spomene konstitutivnost triju naroda u Bosni i Hercegovini, s čime se nisu složila dva člana njezina Predsjedništva, Šefik Džaferović i Željko Komšić.

Godinu prije toga sudionici su prihvatili tek kompromisni tekst završne izjave zbog prepirki između kosovske predsjednice Vjose Osmani i srbijanskog čelnika Aleksandra Vučića. Godine 2013., kad je proces Brdo-Brijuni pokrenut, možda se nije činilo da će Hrvatska zadugo biti jedina zemlja koja će biti primljena u EU.

Desetljeće kasnije nijedna od šest zemalja zapadnog Balkana nije blizu ulasku u Uniju, što zbog slabog napretka u tim zemljama, što zbog zasićenja u EU. Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel nedavno je na Bledskom strateškom forumu izjavio da EU mora biti spremna za proširenje do 2030. godine, ali za to mora biti spremno i tih šest zemalja jugoistoka Evrope.

SARAJEVO SE NADA OTVARANJU PREGOVORA DO KRAJA GODINE

Srbija i Crna Gora vode pregovore, ali prilično sporo, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su ih službeno otvorile 2022., BiH je prošle godine dobila status kandidata, a Kosovo potencijalnog kandidata.

Europski put Srbije je s jedne strane otežan njezinim vezama s Rusijom, uključujući nepridruživanje sankcijama protiv Moskve zbog rata u Ukrajini, a s druge rastućim evroskepticizmom među stanovništvom.

Bosni i Hercegovini je dobivanje statusa kandidata znatno ubrzao rat u Ukrajini, a u Sarajevu se nadaju otvaranju pregovora do kraja godine. Sjevernoj Makedoniji barijere su prvo postavljali Grci sve do promjene naziva države, a sada je blokiraju Bugari koji spore identitet makedonskog jezika i makedonske manjine u Bugarskoj.

NEMA POČASNIH GOSTIJU

Kosovo još jedino nema status kandidata za članstvo u EU među zemljama zapadnog Balkana, a osim što Srbija ne priznaje njegovu neovisnost, ne priznaje ga ni još pet zemalja EU. No Pirc Musar želi otvoriti i druge teme mimo proširenja.

Na sastanku s Milanovićem rekla je kako bi u Sjevernoj Makedoniji “željela otvoriti teme koje nisu toliko političke i ideološke, više naglaska staviti na mlade jer oni odlaze iz ove regije u ogromnim brojevima”, rekla je.

Od 2013. do 2019. na skupovima Brdo-Brijuni učestvovali su kao gosti i državnici poput bivšeg francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, bivše njemačke kancelarke Angele Merkel ili tadašnjeg potpredsjednika SAD-a Joea Bidena.

Godine 2021. bio je najavljen Emmanuel Macron, ali je taj posjet bio otkazan zbog njegovih drugih obveza pa se najavljivao za neki od budućih summita. Međutim, ni lani ni ove godine počasnih gostiju na skupu nije bilo.


(Hina)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE