MILANOVIĆ U MOSTARU: BIH JE PREDZADNJA RUPA NA SVIRALI, U EVROPI NE ZNAJU KO SU KOMŠIĆ I DODIK

U trodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović boravi u Mostaru gdje je danas razgovarao sa rektorom Sveučilišta Zoranom Tomićem i prorektorima ove visokoškolske ustanove.

Nakon susreta, Milanović je održao predavanje za studente, a potom će se sastati sa mostarskim gradonačelnikom Marijom Kordićem.

  • Bio sam ovdje prije osam godina i kao da se ništa nije promijenilo. Nedovoljno se promijenilo, ustvari. Stvari ili stoje ili su otišle u pravcu u kojem nisu trebale otići. Ne želim biti ekspert za Bosnu i Hercegovinu. To bi značilo da se previše bavim susjednom državom. Ipak sam predsjednik Republike Hrvatske. To je država hrvatskog naroda i svih građana koji žive u njoj. Hrvatska je potpisnica okvirnog sporazuma – samo potpisnica, a ne garant, a s obzirom na to da to obavezuje, moja dužnost je kada vidim da mi se nešto ne sviđa, da to i kažem. Ovo je hrvatsko Sveučilište, ali bolje je da se tako ne zove. Ima visoke ambicije, s obzirom na okolnosti u kojima radi, a dobro i sarađuje sa Hrvatskom. Drago mi je što se razvijate, napredujete i postavljate kritierije. Postoje vrata za budućnost, ali i prozor za prošlost. Postoje i identiteti. Vaš identitet, moj identitet, ali i moja dužnost jeste hrvatski identitet. Da ne mislim drugačije, ne bih se kandidirao za predsjednika Hrvatske. Važan mi je interes hrvatskog naroda – rekao je Milanović.

Naveo je i da je stigao u nezgodnom trenutku, te da je dugo razmišljao da li da dođe na Dan žalosti povodom genocida u Srebrenici.

  • Iskreno, nisam mislio da će to bilo koga smetati. Ne mislim da dolazim kao neprijatelj. Bosna i Hercegovina je prijateljska, susjedna država… Ulazak u intimni prostor Bosne i Hercegovine nije moje pravo. Ova država je ipak naš politički interes. Mi smo susjedi. Ovdje je nekoliko stotina hiljada ljudi koji nisu etnički Hrvati, ali imaju državljanstvo Hrvatske. Naša dužnost je gledati šta se događa. Hrvatska će sutra biti članica Šengena, pa će naša granica morati biti još pažljivije kontrolisana. Sigurnosni i politički interes Hrvatske je nešto što ne dijelimo ni sa kim. Još samo Crna Gora, kao članica NATO-a graniči sa vama. Naš interes je, dakle, veći nego ijedne druge države. Nije istina da se uplićemo u odnose u Bosni i Hercegovini. Hrvatski narod na općem nivou ne može izabrati svog člana Predsjedništva BiH. Hrvatska je u tom smislu standard iznad.

Za predstavnike etničke grupe na izborima za hrvatski Parlament mogu glasati samo pripadnici te grupe. Ovo je država zamišljena po modelu etničkog predstavljanja, i dok je god to na snazi, oduzimati jednom narodu pravo da bira svog predstavnika, nije fer. Do devijacije je prvi put došlo 2006. godine. Tada sam pomislio da bi tu moglo biti i nečega dobrog. Međutim, toga nije bilo. Evropska komisija je nedavno zaprijetila Velikoj Britaniji, kako bi se riješio status Sjeverne Irske. Dakle, itekako se države pita. To su osjetljive stvari. Jugoslavija je 1991. potonula krivicom kriminalaca iz Beograda. To je bilo u trenutku kada je izgledalo da je država ekonomski u najsjajnijem trenutku. I zato – dijalog, dijalog i dijalog – dodao je Milanović.

Potom se vratio u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, ističući ulogu Hrvatske vojske prilikom odbrane BiH.

  • Da nije bilo Hrvatske vojske čiji sam ja danas vrhovni zapovjednik, dogodio bi se Bihać, a šta bi uslijedilo to ne znamo. To je Hrvatska vojska spriječila. Franjo Tuđman je odlikovao Aliju Izetbegovića, dok brigade HVO-a – nije. Čekalo se 25 godina. Poznavao sam Sulejmana Tihića. Bio je moj susjed na Krku. Nisam bio u to vrijeme političar, ali sam imao puku sreću upoznati ga i činilo mi se da će s takvim čovjekom dogovor biti moguć. To je bilo 11 godina nakon Dejtona. Danas je prošlo 26 godina. Gdje smo? Šta smo? Pola države je kategorički protiv NATO-a, a druga pola je “za”. U NATO-u kažu da je riskantno primiti zemlju koju je podijeljena. Tu nažalost koordinirane državne politike nema. Nikada nisam stao na put ili uložio veto na bilo koji dokument – rekao je Milanović.

Nije istina, dodao je, da visoki politički krugovi na Zapadu žele razbiti dejtonsku strukturu ili da žele takozvanu građansku Bosnu i Hercegovinu u kojoj bi Hrvati bili potlaćeni.

  • Ne! Problem je što za Bosnu i Hercegovinu nema interesa i što je ona predzadnja rupa na svirali. Dolaze miševi jer nema mačaka. Za te ljude ni u njihovim državama ne zna ko su i šta su. Stvara se politika koja nije verificirana na visokom nivou. Njemačka kancelarka o ovome nema pojma. Neki visoki evropski političari ne znaju ko su Željko Komšić i Milorad Dodik – istakao je Milanović.

Potom je dodao:

  • Zadatak hrvatske politike, moj zadatak, zadatak predsjednika Vlade je da govorimo o tim stvarima. Govorimo ono što jeste. Ponašamo se kao da nam je to posljednji mandat. U protivnom, ako kalkulišeš, onda se vidi da radiš za sebe. Uspostavili smo strog i materinski odnos prema Hrvatima u BiH. Što smo imali – podijelili smo. Kada je zapaljena institucija Hrvata i neke federalne institucije, došao sam… Oni koji su me pokušali ispratiti psovkama nisu imali vremena osuditi palež. Naše strpljenje je veliko, ali to nemojte shvatiti kao prijetnju. Budite uporni i dosadni, kada vam kažu da ste nacionalisti, onda se pozovite na mene. Nisam nacionalista. Do jučer sam bio crveni Zoran. U politiku sam ušao kao formiran čovjek, a ne kao podmladak. Imam asortiman ministara. Nemam poslovne, niti materijalne interese. Ovo radimo iz uvjerenja, iz osjećaja i slova dužnosti.

Osvrnuo se na kraju kratko i na pomoć Republike Hrvatske institucijama sa hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini.

  • Želimo rasteretiti bolnicu u Splitu. Vaša je već bolja od nje, a to je zasluga i Hrvatske. Ovdje studira i 15 posto studenata iz Hrvatske. Nadam se da nikoga nisam uvrijedio. Duboki respekt žrtvama Srebrenice, a onima koji me nazivaju šovinistom mogu se nasmijati. Pitam šta je pošlo po zlu. Da li stvarno želimo raskomadati Bosnu i Hercegovinu? Hrvati žive ovdje. To je njihova druga država. Naš odnos je korektan. Ne dovodimo u pitanje tuđi identitet. Pokušavamo normalno živjeti. Ušli smo u Evropsku uniju. Nismo tamo došli da nam iz Brisela dolaze pametni savjeti.

Nismo svi isti. Mađari biraju drugačije političke predstavnike. To kako vode državu – nije najčistije i to je izbor mađarskog naroda. Dopustimo da sam drugačiji od konzervativaca u Mađarskoj. To uostalom svjedoči i moj cijeli život. Danas imamo stotine migranata koji hrle ka hrvatskoj granici. Koja država to dopušta? Za nas je to sigurnosni problem. Mogli smo zatvoriti granice žicom, ali nismo jer nemamo predrasude prema ljudima. Danas mogu postaviti pitanje ko pušta ilegalne migrante u BiH i kako oni završavaju na hrvatskoj granici. Mi smo mala država i moramo štiti svoju granicu. Granice s bodljikavom žicom nisu dobre stvari. To se zove pravni poredak – rekao je Milanović.

Prije dolaska u Mostar, Milanović je boravio u Vitezu u kojem je obišao spomen-obilježje “Osmica” gdje je odao počast za osmero djece, koja su prije 28 godina poginula u eksploziji granate ispaljene sa položaja Armije RBiH.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

GLEDANJE HOROR FILMOVA MOŽE UBLAŽITI STRES I ANKSIOZNOST

0
Prema magazinu Healthline gledanje horor filmova moglo bi blagotvorno djelovati na psihu ljudi i ublažiti simptome stresa i anksioznosti, jer prema stanovištu psihologa izaziva "suočavanje sa strahovima", što je najbolji način da se oni i pobijede.