MILIJARDA ZA UVOZ U PANDEMIJI: KO ĆE ZAŠTITIT DOMAĆE PROIZVODE?

Poljoprivrednici iz cijele BiH zatražili su od državnih ministara da na narednoj sjednici raspravljaju o uvođenju mjera za zaštitu domaće proizvodnje.

– Želimo još jednom podsjetiti Vijeće ministara na naš osnovni zahtjev, a to je uvođenje prelevmana i carina na uvoz svih poljoprivrednih proizvoda koji ugrožavaju domaću proizvodnju gdje postoje tržišni viškovi.

Nema više vremena za politikantstvo i zaštitu velikih uvoznika, finansijera političkih stranaka, navodi se u saopćenju poljoprivrednika, koji su istakli da su dosad bili strpljivi.

Država apsurda

Smatraju da političke stranke rastežu sadašnju tešku situaciju ciljano, jedni kao rade svoj posao, a drugi kao opstruiraju, jedni su uz poljoprivrednike, a drugi protiv njih i tako unedogled, za i protiv. Poljoprivrednici nikad nisu bili jedinstveniji, navedeno je u saopćenju, uz poruku da neće odustati od zahtjeva. O daljim koracima će odlučiti nakon sjednice Vijeća ministara BiH, zakazane za sutra, piše Oslobođenje.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže nam kako se sve proizvodi, a preko mjere se uvozi isto tako sve.

  • Zbog tog uvoza imamo pad proizvodnje, tako da trenutno ne zadovoljavamo ni 30 odsto naših potreba, jer sve što dolazi izvana je dosta jeftinije, ali i nekvalitetnije. Mi živimo u siromašnoj državi i kupujemo što je jeftinije, logično, govori nam Bićo i ističe da je u BiH proizvodnja jako skupa.
  • Imamo apsurd, evo prošle godine, od ionako male proizvodnje, između 20 i 30 posto, mi smo imali viškove na tržištu. Znači, imate višak proizvodnje, što nije normalno, sve zahvaljujući uvozu. Uvezeno je poljoprivrednih proizvoda blizu milijardu KM, govori Bićo i dodaje da se najviše uvozi povrće, voće i meso.
  • Kriva je država, neće da zaštiti interes svojih građana i proizvođača. Država bez proizvodnje vlastite hrane nije država. Ne očekujem da će postupiti kako treba, ali naše je da sačekamo, ako ne urade ništa, onda ćemo mi povući druge, ne baš popularne poteze – poručuje Bićo.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH su nam poslali njihov Prijedlog za uvođenje mjera s ciljem zaštite domaće proizvodnje, u kojem se navodi da je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u zemlji tokom prošle godine proizvedeno 14.466 tona goveđeg mesa, a uvezeno 27.910 tona, dok je izvezeno samo 2.555 tona. S obzirom na ovo, VTKBiH je predložio uvođenje bescarinske kvote za slobodan uvoz goveđeg mesa u iznosu od 19.700 tona, a sve iznad tog iznosa se smatra prekomjernim uvozom, pa će se shodno tome uvoditi zaštitne mjere. Kada se radi o svinjskom mesu, u BiH je proizvedena 7.621 tona, uvezlo se 10.988, a izvezle 142 tone. Tako je VTK predložio da se uvede bescarinska kvota za slobodan uvoz svinjskog mesa u iznosu od 10.800 tona, a sve iznad toga će se smatrati prekomjernim uvozom.
I Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, smatra kao i Bićo da je BiH zemlja apsurda kada se radi o uvozu.

Marinković: Nekontrolisan je uvoz
  • Mi smo zemlja apsurda, imamo manjak proizvodnje, a višak proizvoda. Ničeg nemamo dovoljno, nijednog proizvoda ne proizvodimo koliko nam treba, a stalno imamo tržišne viškove, što je pokazatelj prekomjernog i nekontrolisanog uvoza. Proizvodimo mesa 25 do 30 posto, kako goveđeg tako svinjskog, a stalno imamo potrebu za interventnim otkupom, govori Marinković i dodaje da su izuzetno niske otkupne cijene još jedan od razloga za uvođenje zaštitnih mjera.
  • Roba se uvozi i samo uvozna roba i jeste u ponudi u tržnim centrima, navodi Marinković, ističući da ljudi ne kupuju domaće proizvode jer su uvozni jeftiniji.

– U drugim zemljama su mnogo jače subvencije i oni imaju mnogo konkurentnije proizvode nego mi ovdje, tako da je to razlog zašto imamo taj višak. Očekujemo deset godina da se neko dozove pameti u Vijeću ministara, kako u ovom sazivu tako i u prethodnim, priča Marinković i napominje da niko od njih nije uveo nijednu zaštitnu mjeru za poljoprivrednike.
– Poljoprivredni proizvođači su najblaže rečeno ogorčeni takvim nemarom vlasti na nivou države prema vlastitom stanovništvu, poručuje Marinković.

Kome idu poticaji

Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, smatra da ljudi u većini slučajeva kupuju robu koja ima najbolji omjer cijene i kvaliteta.
– Svako zna šta traži, koji kvalitet mu treba i koliko je spreman za to da plati. Na tržištu se te stvari same reguliraju. Razumijem domaće proizvođače i to što traže zaštitu za svoje proizvode, govori Pašić, ističući da se i domaći proizvodi moraju dokazati na tržištu, kako bi njihova prodaja bila veća.

– Proizvodi koji dolaze iz inostranstva imaju subvencije u svojim državama, tako da su značajno jeftiniji od naših, što znači da naša država treba da prati te trendove, navodi Pašić i podsjeća da je to teško, jer BiH nema ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou.

– S druge strane, postoje i malverzacije, pa se postavlja pitanje da li i ovi poticaji koje imamo idu ljudima koji zaista proizvode ili na neko drugo mjesto, upozorava Pašić.

 

 

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE