PiĆĄe: Alem KarameĆĄiÄ
Ova konstatacija moĆŸda na prvu izgleda Äudno, ali s malo paĆŸljivijom analizom onoga ĆĄto (ne)Äini Dodik postaje jasno o Äemu je rijeÄ.
Grubo reÄeno, strane sudije iz sastava Ustavnog suda BiH otiÄi Äe onda kada BiH postane zemlja s jakim pravosudnim temeljima, zemlja u kojoj Äe se poĆĄtovati rijeÄ najviĆĄe sudske instance i zemlja u kojoj Äe svi graÄani uĆŸivati ista prava. MeÄutim daleko smo od ovih i joĆĄ nekih uvjeta bez kojih strane sudije neÄe nigdje.
A ĆĄta Dodik radi kada je rijeÄ o gore navedenom? Ruku na srce krĆĄe ih i drugi, ali ipak najglasniji protivnik odluka koje donese Ustavni sud BiH je Milorad Dodik. Primjera je mnogo, a nejoÄitiji je proslava 9. januara kao praznika koji je zabranio Ustavni sud. NajsvjeĆŸiji je Zakon o poljoprivrednom zemljiĆĄtu koji kaĆŸe da ono pripada drĆŸavi a ne entitetima.
Dodiku je vaĆŸnije pokazivati miĆĄiÄe, inatititi se i prkositi odlukama koje treba da se provode. DraĆŸe mu je galamiti nego se povinovati odlukama koje se moraju poĆĄtovati. Na taj naÄin zduĆĄno radi upravo na ostanku stranih sudija koje ne moĆŸe smisliti. Sudije neÄe nigdje iÄi dok se situacija ne normalizira i kada se upristoje ljedi poput Milorada Dodika.
A da bi oni otiĆĄli treba i politiÄka volja za promjenom Ustava. Strane sudije u Ustavnom sudu dio su Dejtonskog spoarazuma kojeg moĆŸe mijenjati samo Parlament BiH ili kako se navodi u Ustavu: “Parlamentarna skupĆĄtina moĆŸe zakonom predvidjeti drugaÄiji naÄin izbora troje sudija koje bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava”.
A ĆĄta Dodik ovih dana radi u parlamentu? Bojkotuje i obara sve bez pardona i jednoj taÄki dnevnog reda. Dakle, udaljava se od cilja za koji se deklarativno zalaĆŸe. Razdorom u parlamentu neÄe daleko. Samo produĆŸava mandat stranim sudijama ali i OHR-u.