Čuvamo li naša prirodna bogatstva ili ih uništavamo gradnjom mini hidroelektrana
Agresija na BiH, prošlost, oni kojih nema, obavezuju nas da svaki pedalj ove zemlje čuvamo. Da svoju zemlju gradimo, ali odgovorno. Mnogo ljepote krije se u našim prirodnim bogatstvima. Na nama je da čuvamo i Bosnu i Unu i Neretvu i Savu i Sanu, a čuvamo li je ili je uništavamo gradnjom mini hidroelektrana, odgovore su u emisiji dali Podić i Jerlagić.
Nerijekto aktivisti govore kako gradnja mini hidroelektrana može prouzrokovati i prouzrokuje mnogo ozbiljnih posljedica, kažu da neće stati dok izgradnja mini hidroelektrana ne bude zabranjena.
- Tamo gdje su napravljene male hidroelektrane, tu života u rijekama više nema. Da biste napravili malu hidroelektranu na način na koji se pravi kod nas, voda se skreće u cijevi. Cijevi su prečnika do 3 metra. Onda, kad vi to polažete na mjestima gdje je nekada bila divljina, mjesta koja su bila netaknuta, morate napraviti pristupne puteve, da biste položili ove cvijevi, često se kanjoni potpuno razvale. Kada hidroelektrane počnu da rade, u njima obično tokom većeg dijela godine, vode više nema. Što znači, da života više nema i sve što je živjelo u toj rijeci, neće više živjeti. Imamo tu zajednica koje su opstale čak od zadnjeg ledenog doba, dok nisu došli graditelji mini hidroelektrana. Imamo slučajeve da su naselja pojedina ostajala bez vode, jer je gradnja hidroelektrana potpuno poremetila lokalni vodeni režim – kazao je Podić.
Podić dodaje da brojni izvori ovise od rijeka koje se nalaze na većoj nadmorskoj visini i onda kad vodotokovi u određenom dijelu presuše, nema više ni izvora.
Jerlagić napominje da se nalazimo u 21. vijeku, u vijeku kada i Evropska unija i sve napredne zemlje svijeta forsiraju obnovljive izvore električne energije.
- Kada se ide ka dekarbonizaciji ukupnog ambijenta Evropska unija gasi sve termoelektrane, do 2030. se moraju sve ugasiti u zemljama koje nisu u EU neke će možda raditi neko vrijeme, ali generalno imamo trend dekarbonizacije i trend obnovljivih izvora električne energije. Jedan od tih izvora su i male hidroelektrane, i naravno, mi želimo poručiti da moramo naći jednu simbiozu između ekonomije i ekologije. Nisam po svaku cijenu za isključivo ekonomiju, a da se gazi po ekologiji, a isto tako ne možemo očekivati da imamo u januaru 21 stepen u našem ambijentu, a da kompletan ambijent bude kao u 16. vijeku. To je nemoguće, ali moramo poštivati vodne i okolinske dozvole, rigidnoj kažnjavati one investitore koji ne poštuju te dozvole, koji prave ambijent suhog korita.
Jerlagić kaže da on apsolutno poštuje sve dozvole i smatra da je to jedini pravi način i put kako trebamo slati poruku i građanima BiH, građanima Evrope, ekolozima, te da je to taj odnos, ta vaga između ekonomije biznisa, megavat sata, smanjenaj emisije CO2.
– Ako kažemo da se u BiH proizvodi pet posto električne energije iz malih hidroelektrana, to je 750.000 megavat sati, pretvoreno u emisiju CO2, to je 750.000 tona CO2 ili kompozicija od 30.000 vagona po 25 tona u svakom vagonu emisije CO2. Dakle, to je ogroman doprinos smanjenju emisije, kad svi spominju smanjenje zagađenja, ovo je način kako možemo smanjiti emisiju CO2. Spreman sam da stavim svoj potpis za svakog investitora koji krši propise i norme. Za one koji uništavaju rijeke, a ne vraćaju rijekama, treba oduzimati koncesije, i za te sam kazne – istakao je.
Podić je naglasio da je problem klimatska kriza, međutim, kada je u pitanju emisije stakleničih gasova, BiH učestvuje u tim emisijama sa 0,075 procenata.
- Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i Kina, njihova ukupna emisija je 14 puta veća nego emisija sto najsiromašnijih zemalja, uključujući i nas. Pri tome, kad je klimatska kriza u pitanju, BiH ima drugu obavezu. Imamo obavezu da zaštitimo naš rijetki biljni i životinjski svijet, gdje je BiH nikakva. Mi smo zaštitili svega 2,6 procenata naše teritorije, u Evropskoj uniji procenat je 26, svjetski prosjek je 13,6. BiH je 2,6, a razlog tome jesu i vlasnici malih hidroelektrana, da bi oni mogli da grade svugdje gdje požele. Imamo male hidroelektrane planirane u Nacionalnom parku Sutjeska, 2015. godine spriječeno da se u Nacionalnom parku Una gradi mala hdiroelektrana, imamo male hidroelektrane previđene na Sani, na Neretvi, na svim našim rijekama ljepoticama od kojih lokalne zajednice mogu stoljećima izvanredno da žive – kazao je, između ostalog, Anes Podić, gostujući u emisiji Dobar dan BiH.
(Ismar Imamović)
Video pogledajte OVDJE.
