Minimalne plaće su problematične na prvom mjestu jer su minimalne. Minimalac niko ne želi, ali su na njega osuđeni mnogi. Zato je sasvim razumljiva borba radnika i njihovih predstavnika u nastojanju da to minimalno bude jasno definisano i što maksimalnije može. Posljednjih dana često čujemo zahtjeve usmjerene prema Vladi Federacije da se usvoji Zakon o minimalnoj plaći te da ona bude 1.000 maraka.
- Postoje zakonske norme koje jasno definiraju način kako se utvrđuje i suklađuje minimalna plaća. Radi se o Zakonu o radu koji je to vrlo jasno definirao, prema tome donošenje novog zakona mimo zakona o radu je nepotrebno, čak nezakonito. Ovdje se ne radi o iskrenoj inicijativi onih koji taj zakon predlažu, nego se radi o politizaciji jedne vrlo osjetljive teme za radnike i to ne treba komentirati. Osim toga, u većini zemalja u svijetu to se utvrđuje na osnovu zakona o radu i vlada donosi uredbu kojim se to radi – kazao je Hurtić.
Na pitanje, da li uz postojeće zakonsko rješenje definisano kroz Zakon o radu, ipak je možda neophodno imati Zakon o minimalnoj plaći kojim bi se preciznije definisale stvari važne za ovaj dio radničkog prava, Hurtić napominje da nema potrebe, jer zakon o radu, član 78, jasno definira na koji način se utvrđuje i usklađuje minimalna plaća, dakle donošenjem uredbe od strane vlade kroz metodologiju o izračunu i usklađivanju najniže plaće koju radi Zavod za programiranje, kako bi se izbjegla politizacija, i kako bi mi konačno u ovoj zemlji dočekali, ono što se već dugo radi u svijetu, da se minimalna plaća utvrđuje ne populistički, ne u kafanama uz janjetinu, nego uz ekonomske analize i uzimanje ozbiljnih ekonomskih parametara u obzir – naglasio je.
Dodaje da radnici u Federaciji u BiH ni na jedan način nisu oštećeni.
– Sve je to definirano. Oni koji predlažu zakon o minimalnoj plaći, prije svega mislim na SDP i njihovi neki sindikalni sateliti, mogli su donijeti zakon o minimalnoj plaći kad su bili na vlasti prije nekih šest, sedam godina, nije im to padalo napamet nego se sad odjednom sjetili toga. Prema tome, ne radi se o iskrenoj inicijativi kojom bi se pomoglo radnicima, nego o politizaciji i izbornoj kampanji.
Hurtić je prokomentarisao i da se u javnosti spominje iznos od 1.000 maraka, kada je riječ o prosječnoj plaći, a shodno ekonomskim pokazateljima i okolnostima u Federaciji.
- To je mimo pameti, to je smiješno i vrijeđa inteligenciju. Mogu samo reći, zašto ne 2.000 maraka. Neću da kažem 2.000 maraka, zato što bih onda ispao duplo veća budala nego neki Šatorović i duplo veći licemjer. Dakle, postoje ekonomske analize koje treba da kažu na kojem nivou treba biti plaća, a ne tamo neki polupismeni sindikalisti. Oni koji predlažu 1.000 maraka, ne predlažu da bi pomogli radnicima, nego imaju neku propagandu, žele da pomognu svojim političkim gospodarima. To bi apsolutno vodilo u jedno masovno otpuštanje, mi smo u jeku pandemije, ekonomija je još krhka i guranje radnika u „sivu ekonomiju“, takve jedne inicijative ne treba diskutirati. Cijenim medije, ali zaista je smiješno govoriti o takvim inicijativama, pogotovo od nekih ljudi koji ne znaju pravilno izgovoriti „minimalna plaća“, a kamoli da odrede visinu – kazao je, između ostalog, ekonomski analitičar Zlatko Hurtić, savjetnik federalnog premijera, gostujući u emisiji Dobar dan BiH.
(Ismar Imamović)
Video pogledajte OVDJE.