MINISTAR DEDIĆ: ČAK 70 POSTO HRANE MOŽEMO SAMI PROIZVODITI

Dolaskom toplijeg vremena, početka procesa vakcinacije u okruženju, a nadamo se, vrlo brzo i kod nas, očekujemo laganu normalizaciju stanja u vezi sa pandemijom, a time i stanja u proizvodnji i prometu poljoprivrednih proizvoda i hrane općenito, izjavio je u intervjuu za Preporod.info Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Iako situacija oko pandemije ovih dana eskalira, ministar Dedić poručuje da se sa velikim stepenom sigurnosti može očekivati da će se stanje u narednih nekoliko mjeseci uveliko normalizovati. Ministar Dedić u govori i tome koliko BiH proizvodi hrane, da li će s obzirom na situaciju doći do poskupljenja namirnica, te, između ostalog, i o sredstvima koja će ove godine biti izdvojena za poljoprivrednike.

Ministre Dediću, pandemija korona virusa bacila je “drugačije” svjetlo na poljoprivredu u BiH. Pokazalo se da naša zemlja ovisi o uvozu.  Šta uraditi da se pitanje poljoprivrede u BiH vrati u fokus, na način da se više zemlje obrađuje, da se od poljoprivrede može živjeti, a uvoz smanji? Koliko su domaći proizvodi zastupljeni na bh. tržištu?

  • Važnost poljoprivrede i općenito važnost proizvodnje hrane u svakodnevnom životu obično ne primjećujemo, jer se podrazumijeva da je hrana dostupna uvijek i svugdje. Međutim, tek kada nastupe krizne situacije i kada shvatimo da postoji mogućnost nestašice nekog proizvoda na koji smo navikli, a posebno kada postoji opasnost od dugotrajnijeg nedostatka više važnih proizvoda, o tome govore svi mediji, od vlada se traže hitna rješenja, dobavljači ne mogu podmiriti potražnju, kupci gomilaju zalihe, javlja se crno tržište, cijene divljaju, nastaje nestašica, jednom riječju, nastaje opća panika, kaže za intervju Preporodu.

I tek u tom trenutku svi mi postanemo svjesni koliko je poljoprivreda i proizvodnja hrane zapravo važna, koliko zapravo utiče na gotovo sve sfere društvenog života, koliko je važna za privatni život svakoga od nas. Jer, bez hrane direktno nam je ugrožena egzistencija, a u kriznim situacijama toga tipa, svaka zemlja nastoji najprije osigurati prehranu svog stanovništva, a tek potom razmišlja o izvozu i zaradi.

A ako nešto smatramo strateški važnim, onda o tome nužno moramo razmišljati planski, sistemski i dugoročno, a ne od danas do sutra. Jer tako ozbiljno pitanje kao osiguravanje prehrane stanovništva u slučaju krize ili poremećaja na svjetskom tržištu, niti se može rješavati brzo, niti se može rješavati jednostavnim ad hoc mjerama. Upravo zbog neodgovarajućeg pristupa društva prema ovom pitanju, mi danas izdvajamo velike iznose za uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Naravno, ne možemo sve proizvoditi, pa uvoza mora biti, ali trebamo raditi na tome da proizvodimo što više kako bi zamijenili dio proizvoda koje uvozimo.

Oko 70 posto proizvoda koje svakodnevno koristimo imamo mogućnost da proizvodimo u našoj zemlji. S druge strane BiH je malo tržište, i zato svaka ozbiljnija proizvodnja treba biti usmjerena na vanjska tržišta, odnosno trebamo nastojati što više izvoziti. U tome imamo uspjeha, ali to je daleko od potencijalnih mogućnosti koje imamo s obzirom na raspoložive prirodne i ljudske resurse.

Ove godine ćemo pristupiti izradi Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za period do 2027. godine, i to je upravo dokument kojim možemo dugoročno trasirati put, ne samo razvoja poljoprivredne proizvodnje, koja je jako važna, nego i prehrambene industrije, uređivanju lanaca vrijednosti, očuvanja stanovništva na ruralnom prostoru i ruralnog razvoja općenito. U tome trebamo imati nedvosmislenu i snažnu podršku svih segmenata društva, naročito Vlade i Parlamenta Federacije, ali isto tako i najšire javnosti. Jer spomenuta strategija jeste važna za poljoprivrednike, ali je isto tako važna i svakom drugom građaninu ove zemlje, je rješava pitanje prehrane, dakle egzistencije svih nas.

Zbog toga se nadamo da nikada više nećemo doći u situaciju da se izdvajanja za poljoprivredu promatraju kao trošak, jer to nisu, nego da se promatraju kao investicija u našu sigurnost, zapošljavanje i razvoj.

Koliko imamo obradivog, a koliko neobradivog zemljišta? Kako tu stanje popraviti?

  • Prema raspoloživim statističkim podacima, u Federaciji BiH je oko 700.000 hektara (ha) obradivog poljoprivrednog zemljišta, od čega su velike površine neobrađene. Imajući u vidu vrijednost uvoza poljoprivrednih proizvoda, ali i mogućnosti za izvoz određenih vrsta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, očigledno je da ambijent za poljoprivredu kod nas može biti puno bolji. Poljoprivreda kao rijetko koja djelatnost traži dugoročnu stabilnost i sigurnost. To se odnosi ne samo  na cijene poljoprivrednih proizvoda na tržištu i mogućnost njihovog plasmana, što je jako važno, nego i stabilnosti, izvjesnosti i blagovremene isplate novčanih podrški, lake dostupnosti kredita, okrupnjavanja i uređenja poljoprivrednog zemljišta putem komasacije, izgradnje javnih sistema za navodnjavanje, jasnog i jednostavnog zakonodavnog okvira, kvalitetnog sistema zaštite zdravlja biljaka i životinja, efikasnog nadzora nad provođenjem poljoprivredne politike, omogućavanja izvoza poljoprivrednih proizvoda na strana tržišta i brojnih drugih faktora.

Dakle, u svim nabrojanim segmentima treba raditi na unapređenju ambijenta, što traži znanje, organizaciju, sredstva i vrijeme. Izrada kvalitetne sektorske strategije je prvi korak i kamen temeljac za transformaciju ambijenta, a onda u dužem roku, kada se ambijent za razvoj poljoprivredne proizvodnje unaprijedi, povećat će se i površina obrađenog zemljišta, zamijeniti dio uvoza domaćom proizvodnjom, povećati izvoz, zaposlenost ruralnog stanovništva i njegov standard, te sigurnost prehrane svih građana naše zemlje.

Prema izdvajanju sredstava za podrške po hektaru obradive poljoprivredne površine sve do prije dvije godine bili smo na samom dnu zajedno sa Albanijom. Povećanjem izdvajanja u prošloj i ovoj godini naš položaj je donekle popravljen, ali smo još uvijek daleko od izdvajanja koja imaju druge zemlje Jugoistočne Evrope, a o zemljama članicama EU da i ne govorimo. Konkretno, naše izdvajanje sada je oko 155 KM/ha, dok prema posljednjim podacima kojima raspolažemo Srbija izdvaja oko 156 KM/ha, Crna Gora oko 166 KM/ha, Makedonija oko 234 KM/h, a Kosovo čak 273 KM/ha. Izdvajanja u zemljama EU variraju od zemlje do zemlje i kreću se od 400 do 800 EUR/ha. Dakle, naša budžetska izdvajanja, premda su povećana, zaostaju i za izdvajanjima u nekim zemalja okruženja, a o izdvajanjima koja su dostupna poljoprivrednicima u EU da i ne govorimo.

Naime, kada je EU donijela stratešku odluku da želi proizvoditi dovoljno kvalitetne i jeftine hrane za svoje stanovništvo, ona se okrenula većim izdvajanjima poljoprivrednicima kroz direktna plaćanja. Na taj način su došli do relativno niskih cijena poljoprivrednih proizvoda jer poljoprivrednik, unatoč niskoj otkupnoj cijeni poljoprivrednih proizvoda, ipak ostvaruje visok prihod na svojem gospodarstvu zahvaljujući većim podrškama koje dobiva kroz direktna plaćanja. Kako nam je EU glavni vanjskotrgovinski partner, te većinu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uvozimo upravo iz EU, zbog niskih cijena njihovih poljoprivrednih proizvoda našim poljoprivrednicima potrebna je još značajnija podrška kako kroz direktna plaćanja bez kojih oni jednostavno ne bi mogli pokriti svoje troškove i biti konkurentni na tržištu, tako i investicije u njihova poljoprivredna gazdinstva.

Koliki su gubitci u poljoprivredi uslijed korone od 2020.godine? Kako ih “sanirati”

  • Pandemija korona virusa imala je uglavnom negativne posljedice po ekonomiju, ne samo BiH nego i svih ostalih zemalja u užem i širem okruženju.  Pandemija se nije jednako odrazila na sve vrste poljoprivredne proizvodnje. Tako je unatoč pandemiji povećana proizvodnja mlijeka, povrća,  žitarica i još nekih drugih proizvodnji. Nažalost, pojedine proizvodnje, naročito proizvodnja mesa već nekoliko mjeseci prolaze kroz ozbiljne poteškoće i poremećaj na tržištu zbog otežanog plasmana.

U ovoj situaciji svi nivoi vlasti u našoj zemlji trebali bi u prvi plan staviti domaćeg proizvođača i domaću poljoprivrednu proizvodnju, kroz stvaranje boljeg ambijenta za bavljenje poljoprivredom, veću podršku proizvodnjama i investicijama u poljoprivredi, osiguranje boljih uslova i novih tržišta za izvoz naših poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, te primjenu mjera zaštite domaće proizvodnje sa državnog nivoa prema EU i prema CEFTA, pri čemu se mora voditi računa o poštivanju potpisanih međunarodnih sporazuma, jer u suprotnom možemo biti izloženi sankcijama i kontramjerama.

Kada je riječ o poticajima, koliko će ove godine sredstava biti dodijeljeno poljoprivrednicima?

  • U okviru Budžeta Federacije BiH za 2021. godinu u okviru Programa podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju predviđeno je izdvajanje 87 miliona KM. Od toga će oko 69,5 miliona KM biti izdvojeno za novčane podrške poljoprivrednoj proizvodnji, a preostali dio za podrške investicijama u poljoprivrednu mehanizaciju, opremu, izgradnju štala, plastenika i staklenika, kupovinu rasplodne stoke, podizanje nasada voćnjaka i vinograda, izgradnju hladnjača i skladišta, pakirnica, pogona i opreme za preradu poljoprivrednih proizvoda, uvođenje standarda kvaliteta, organizaciju otkupa poljoprivrednih proizvoda od malih proizvođača i slične mjere.

Osim ovih sredstava, planiran je iznos od 3 miliona KM za sufinansiranje kamata po kreditno garantnim programima u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, zatim tu su međunarodni projekti koje provodimo putem projektnih jedinica ministarstva, kao i grant sredstva koja ćemo plasirati putem kreditne linije kod Razvojne banke FBiH.

Šta najviše izvozimo, koliko, i koji su planovi za 2021.godinu?

  • Prema raspoloživim podacima, vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz BiH povećana je u prošloj godini u odnosu na godinu dana ranije, a vrijednost uvoza je  smanjen, tako da je smanjen i deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Najviše izvozimo povrće i voće, mlijeko i mliječne proizvode, meso i prerađevine od mesa. U ovoj godini planovi su da zadržimo postojeća tržišta, otvorimo nova tržišta za naše proizvode, te da imamo što bolju povezanost proizvođačkih i prerađivačkih kapaciteta kako bi naši izvozni poljoprivredni proizvodi imali veću vrijednost. Nije dobro ni da izvozimo sirovinu, a s druge strane imamo visok uvoz proizvoda stočarstva-mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno proizvoda s visokom dodanom vrijednosti.

Odustaju li poljoprivrednici od posla i u kojoj mjeri je interes za poljoprivredom?

  • Bavljenje poljoprivredom je ne samo zanimanje, nego i opredjeljenje. Za tu vrstu proizvodnje prije svega treba imati puno dobre volje, strpljenja, spremnosti na neuspjeh i kada sve učinite kako treba, jer to je “fabrika na otvorenom”, i samo jedna prirodna nepogoda poput mraza, obilne kiše, suše ili bolesti može vam uništiti cjelogodišnji trud.

U prethodnih nekoliko godina nastojali smo osigurati podrške za investicije u poljoprivrednu proizvodnju kako bi uvođenjem napredne tehnologije umanjili nepovoljne uticaje prirodnih nepogoda. Tako podržavamo izgradnju plastenika i staklenika za proizvodnju povrća, te sistema za protivmraznu zaštitu i zaštitu od tuče u voćnjacima i vinogradima, podržavamo izgradnju sistema za navodnjavanja na gospodarstvima kako bi umanjili efekte suša i sl. Pored toga preduzimamo potrebne mjere za sprečavanje i suzbijanje pojave bolesti i štetočina, kontrolu uvoza sjemena i sadnog materijala, inspekcije prate i preduzimaju mjere radi zaštite zdravlja životinja. Na taj način pomažemo poljoprivrednim proizvođačima da njihova proizvodnja bude sigurnija, a trud uložen u proizvodnju izvjesniji, uprkos klimatskim promjenama i pojavi pandemija koje nam često ne idu na ruku.

Samo u prošloj godini podržali smo grant sredstvima nove investicije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji koje su iznosile preko 40 miliona KM, a ukupna vrijednost primarne poljoprivredne proizvodnje koju smo poticali iz budžeta Federacije BiH i na koju se plaćaju porezne obaveze bila je više od 300 miliona KM. Ovo su pokazatelji da poljoprivreda nije samo trošak za budžete, jer, stvarajući dodatne vrijednosti doprinosi punjenju budžeta, radi se o sektoru koji značajno doprinosi ukupnom BDP-u i zapošljavanje velikog broja radno sposobnog stanovništva posebno u ruralnim prostorima gdje je poljoprivreda jedan od glavnih izvora prihoda za stanovništvo.

Međutim, još puno toga treba uraditi da bi okruženje u kojem se nalazi poljoprivrednik bilo dovoljno dobro i sigurno za dugoročno uspješno poslovanje, pa dio poljoprivrednih proizvođača unatoč našim mjerama jednostavno napušta poljoprivrednu proizvodnju i pronalazi egzistenciju u nekom drugom zanimanju, ili odlazi u inostranstvo.

Dio poljoprivrednika jednostavno zbog životne dobi više nije u mogućnosti nastaviti bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, ali to je i prilika za mlade poljoprivrednike koji time imaju priliku okrupniti svoje poljoprivredno gazdinstvo, uvođenjem nove tehnologije povećati efikasnost radne snage, smanjiti troškove, ostvariti veće prihode, a time i izglede za uspješno poslovanje i razvoj. Na tom putu on mora imati razumijevanje i podršku ne samo svih nivoa vlasti u našoj zemlji, već i svih građana koji uživaju blagodati svježe i kvalitetne hrane proizvedene na našim poljima i na našim farmama.

Imate li neke pokazatelje, da li u 2021.godini možemo očekivati povećanje cijena hrane, je li tržište stabilno?

  • Davanje prognoza uvijek je nezahvalno, pogotovo prognoza o cijenama nekog dobra na tržištu. Naime, dovoljno je da se pojavi neki nepredviđeni događaj poput globalne prirodne nepogode (suša, mraz, štetočina) ili nekog društvenog događaja poput rata ili pandemije, pa da se sve na svjetskom tržištu okrene naopako.

Naime, pandemija traje već dovoljno dugo da su se zemlje, ali i poljoprivredni proizvođači tome mogli prilagoditi, te osim u početku, nije bilo narušavanja međunarodne trgovinske razmjene, pa tako ni prometa poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. Naravno, kriznih pojava je bilo, ali one su uglavnom bile lokalnog karaktera i nisu ozbiljnije narušavali snabdijevanje tržišta. To smo najbolje mogli vidjeti u opskrbljenosti naših supermarketa, gdje gotovo da i nije bilo nestašice živežnih namirnica.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

MUŠKARAC PSU OSTAVIO NASLJEDSTVO OD PET MILIONA DOLARA

0
Preduzetnik iz američke savezne države Tennessee Bill Dorris nakon smrti, naslijeđe od pet miliona dolara (oko 4,1 miliona eura) ostavio je svom psu.