Potvrđuje to i nedavna skandalozna odluka ministra rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Livanjskog kantona Momčila Bajića, inače člana Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, prenose Vijesti.ba.
Naime, 23. decembra (prosinca), prilikom donošenja odluke o neradnim danima na području Livanjskog kantona, Bajić se nije vodio ni kantonalnim, niti federalnim zakonima, nego – ni manje, ni više – “Zakonom o blagdanima i neradnim danima Hrvatske Republike Herceg-Bosne” (“Narodni list HR HB”, broj 45/95).
U Obavijesti o neradnim danima u Hercegbosanskoj županiji doslovno se navodi sljedeće:
– Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije obavještava građane Hercegbosanske županije da su:
– 24. i 31. decembra (četvrtak) neradni dani u Hercegbosanskoj županiji,
– 25. i 26. decembra (petak i subota) – Božićni blagdani,
– 1. i 2. januara (petak i subota) 2021. godine – Novogodišnji blagdani i
– 6. januara (srijeda) 2021. godine – Sveta tri Kralja,
blagdani i neradni dani u Hercegbosanskoj županiji u koje poslodavci, ustanove, tijela uprave i druge pravne osobe ne rade, sukladno Zakonu o blagdanima i neradnim danima Hrvatske Republike Herceg-Bosne (‘Narodni list HR HB’, broj: 45/95).”
Posebno je zanimljivo napomenuti da je novi saziv Vlade Livanjskog kantona, koji je na čelu s premijerom Ivanom Vukadinom (nedavno isključen iz HDZ-a BiH, op.a.) imenovan prije tačno sedam dana, odnosno 21. decembra, nastavio praksu prethodnog saziva Vlade.
Vidljivo je to i iz dokumenta identičnog sadržaja od 20. decembra 2019. godine, koji se također odnosi na neradne dane na području Livanjskog kantona. Tada je potpisnica tog akta bila SNSD-ova resorna ministrica Vasilija Broćeta.
Podsjetimo, tzv. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formirana je prije 27 godina, a izrasla je iz Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, utemeljene 18. novembra 1991.
Međunarodni sud u Hagu je 29. novembra 2017. donio svoj sud o karakteru te paradržavne tvorevine, ocijenivši da je nastala putem Udruženog zločinačkog poduhvata, dok je političkom i vojnom vrhu (Prlić, Praljak, Ćorić, Petković, Stojić, Pušić) te paradržave izrekao kazne od 111 godina zatvora.