Tekst se nastavlja ispod oglasa
- Došli smo u fazu kada je ozbiljno ugrožen Dejtonski mirovni sporazum, kada se otvoreno, ne samo prijeti, nego i radi na otcjepljenju jednog dijela države. I to onog dijela koji je tokom rata etnički očišćen, a na kojem se danas slave ratni zločini i zločinci i gdje se ponovo stvara atmosfera straha i nacionalizma. Da, ugrožen je i mir i napredak koji je uz velike napore postignut tokom proteklih 26 godina. Bojim se da je neko zamislio da, u okolnostima pandemije, kada svijet gleda u drugom pravcu, kada su SAD i EU okrenuti krizi i Ukrajini i drugim dijelovima svijeta, ponovo pokuša ostvariti ratne ciljeve i kapitalizirati etničko čišćenje, genocid i ratne zločine – navela je između ostalog.
Na pitanje o politici vlasti RS ministrica Turković je pojasnila da je u BiH “problem sa Dodikom i njegovom politikom koja odbija da primjenjuje državne zakone koji su doneseni demokratskom procedurom, čak i uz njihovu saglasnost”.
- A, povod za takav atak na državu jeste, činjenica da je nakon godina čekanja visoki predstavnik nametnuo zabranu negiranja genocida, holokausta, slavljenja ratnih zločina i zločinaca kojom se želi raspiriti nacionalna mržnja. To je urađeno, tek nakon što su Dodik i njegovi predstavnici godinama spriječavali donošenja takvog civilizacijskog zakona u parlamentarnoj proceduri. A, BiH je tu obavezu još od 2008. godine imala na osnovu jasnih uslova Evropske unije.
- Dakle, posljednji atak na državne zakone pokrenut je samo kako bi neko imao pravo da javno vrijeđa žrtve genocida, negira zločine i širi atmosferu straha kakvu vidimo posljednjih dana u dijelovima RS. To jasno govori da iza tzv. „političkih zahtjeva“ stoji sigurnosna prijetnja – poručila je između ostalog u „Liberationu“.
Kako je navela, Dejtonski mirovni sporazum i njegovi tvorci i garanti predvidjeli su ovakve situacije, dobro su razumjevali sa čime se suočava, pa postoje jasni i pravno utemeljeni mehanizmi za rješavanje ovakvih situacija.
- Postoje državne institucije, postoje sudovi, posebno Ustavni sud BiH, ali postoji i visoki predstavnik koji ima obavezu da reagira i zaštiti Mirovni sporazum. Postoji i izvršni mandat međunarodnih vojnih snaga. Nisam sigurna da je medijacija najbolji odgovor na sigurnosnu krizu. Za pregovore o političkim pitanjima postoje demokratske institucije, ali rušenje Mirovnog sporazuma zahtjeva i odlučnu reakciju onih sila bez kojih ne bi bilo mira ni prije 26 godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kada su u pitanju odnosi sa Francuskom, ministrica Turković je poručila kako je Francuska je „ključni saveznik, ne samo kao jedna od država koje predvode Evropsku uniju“.
- Naše su veze duboke i snažne. Izuzetno cijenimo doprinos francuskih vojnih snaga u uspostavljanju i očuvanju mira u BiH. Naša su očekivanja u smjeru evropskih integracija, jače saradnje, ekonomskog napretka. Vjerujemo da BiH može ispuniti uvjete za kandidatski status. Nestabilnosti na cijelom Zapadnom Balkanu uveliko su postaknute sporim napretkom ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Pojedinci koji blokiraju reforme i podrivaju Dejton trebaju biti sankcionirani i vidimo da se o tome govori i u Evropskoj uniji. Sankcije nisu usmjerene prema građanima ili institucijama, nego samo prema pojedincima koji zloupotrebljavaju javne funkcije i koji su upleteni u korupciju i kriminal. Takve ciljane mjere pomažu stabilizaciji prilika i doprinose napretku, šalju signal da je EU prisutna u regiji – rekla je.
Komentirajući planove Francuske da organizira samit EU-Zapadnik Balkan u junu ove godine rekla je da se raduje se razgovorima na najvišem nivou.
- Nema stabilnog regiona bez stabilne Bosne i Hercegovine, ali i drugih država regije. Francuska ima konstruktivan utjecaj i vjerujemo da pojačana aktivnost može donijeti prevagu u regiji na stranu demokratije, mira, progresa i evropskih vrijednosti. Od ključne važnosti je da proširenje ostane politika Evropske unije i dok traju debate o budućnosti Unije.
- Integracija u EU je motor za progres i reforme u svim državama naše regije. Svi dijelimo odgovornost za nedostatak progresa, ali treba imati u vidu da se već godinama suočavamo sa svojevrsnim hibridnim ratom protiv Bosne i Hercegovine. Plasiraju se netačne informacije, laži putem društvenih mreža, putem medija pod kontrolom stranih centara…
- Jedan od najvažnijih ciljeva onih koji rade protiv BiH jeste da se stvori atmosfera neuspjeha, beznadežnosti i besperspektivnosti. Oni blokiraju državu zloupotrebljavajući mehanizme zaštite nacionalnih interesa i onda tvrde da država nije funkcionalna i održiva i da je kao takvu treba podijeliti – navela je Turković.
