MIRELA KULOVIĆ ZA HAYAT.BA: VIŠE ME CIJENE U BOSTONU NEGO U MOJOJ BiH

Kada u Bosni I Hercegovini kažeš da je tvoje zanimanje umjetnik ljudi to dočekaju sa sumnjom i podsmijehom, a to se mora promijeniti, stav je svih umjetnika.

Piše: Amina Bešo

Mirela Kulović slikarica je sa prebivalištem u Bostonu a porijeklom je iz BiH, tačnije Gračanice, odrasla je u Splitu gdje je diplomirala industrijsko inženjerstvo na Splitskom sveučilištu.

  • Postoji nekoliko razloga zašto i dalje živim u Bostonu a veliki razlog je učenje i nove spoznaje. Boston vrvi sveučilištima ood Harvarda, MIT, Tufts. Slusam i studiram razlicite teme na predavanjima u sklopu programa cjeloživotnog obrazovanja koji je u SAD-u poznat kao Continuing Education, a u sklopu kojeg se na sveučilistima održavaju brojne radionice, predavanja, prezentacije. – kaže slikarica Mirela Kulović.
  • Imala sam priliku na jednom takvom seminaru po prvi put prezentirati svoju ideju umjetničkog centra koji bi bio pozicioniran u Bosni i Hercegovini a djelovao bi globalno. Ova prva prilika da govorim o svojoj viziji art centra je bila zahvaljujući prijateljici Dragani Bogavac koja je stručni savjetnik na mom projektu. Prošle godine Dragana je počela sudjelovati u sklopu producentske kuće Paradoxx Films gdje je pokrenula platformu za umjetnike a na kojoj i ja sudjelujem i na kojoj ću pričati o svojim aktivnostima u BiH –

Mirela kaže da je slikarstvo je za nju univerzalan i direktan jezik sa beskonačno mnogo mogućnosti. Traganje za smislom postojanja. Omogućuje joj kaže dodatan prostor za komunikaciju.

  • Slikarstvo je neiscrpno u svom bogatstvu. Umjetnost je način mog življenja. Umjetnost je ono što meni daje i oduzima identitet. Ono sto obogaćuje ali mi i oduzima karakter. “-kaže slikarica iz Bostona. Dodaje I da umjetnost povećava ego u vanjskom smislu kada te ljudi prepoznaju kao umjetnika, dolaze na tvoju izložbu, daju ti pažnju, mediji pišu o tebi, osjećaš se često i posebno iako je svaki čovjek i poseban i isti kao drugi. Ali u radu, u ateljeu umjetnost kao praksa, ona ti oduzme ego u potpunosti. I to je ono sto meni daje slobodu. Ako u atelje i uđeš misleći u sebi ‘Ja sam veliki umjetnik’ ti kroz dva tri sata rada postaješ nitko. Platno i papir ne zna da sam ja Mirela, važna umjetnica. Ali platno zna i svjedoči jesam li mu se potpuno i iskreno predala – iskrena je Mirela.

Kaže da iako u svijetu umjetnici imaju mnoge izazove njihova je pozicija u društvu mnogo jasnija. Npr. umjetnici u SAD-u se obrazuju i u biznisu, marketingu i svemu što im treba da bi svoju praksu lakše definirali prvo sebi a onda i svima ostalima.

  • U BiH umjetnici na neki način su shvaćeni s nekom dozom podsmijeha, nekad to može ici u tu krajnost da se ljudi s njima izruguju pripisujući im osobine kao sto su lijenost, neozbiljnost, nerealnost. Ovo kažem iz vlastitog iskustva. A i sama sam imala dojam da ljudi u BiH i Hrvatskoj ne shvaćaju da je umjetnik ili slikar normalna profesija. Ja sam sebe smatrala profesionalnom umjetnicom iako sam formalno školovana kao inženjer. Ono sto mi nije bilo jasno je razlog zbog kojeg me drugi ljudi ne shvaćaju ozbiljno – kaže Kulović.

Priznaje I da je od prvog dana kada je shvatila da ima dar vizualnog izražavanja kroz slikarstvo i crtež, shvatala to kao poziv, kao dar prema kojem se mora tako i odnositi. Neka se svako zapita kako se odnosi prema darovima u životu? Bili oni materijalne prirode ili neopipljive.

Kaže da su je ljudi počeli shvatati ozbiljno u BiH i Hrvatskoj nakon što je postala i sebi jasna verbalno, odnosno kada je naučila komunicirati riječima ono što njena umjetnička praksa predstavlja. Također u svemu tome je bitan stav sa kojim govorite, vaša vizija koju komunicirate kaže Mirela.

  • Umjetnika ne vidim kao nekoga tko konzumira opijate, živi na rubu egzistencije i tko se ne drži dogovora misleći da je to buntovno i spontano ponašanje. Vidim umjetnika kao nekog tko aktivno sudjeluje u oblikovanju javne misli i vizija za bogatiji i ispunjeniji život cijelog drustva. Umjetnik treba težiti iskorištenju svog punog potencijala. Obrazovati se i intelektualno i emotivno, spiritualno i izoštravati svoja osjetila. Umjetnik mora učiti kako biti jasan i precizan. Umjetnici moraju uciti kako biti znatizeljni – priča nam naša sagovrnica i dodaje
  • Na mene su dosta utjecale i neke knjige o poduzetništvu, znanosti, ekonomiji, biznisu i marketingu. Odnosno ljudi koji su kroz te knjige pisali o različitim znanjima, ali kroz svoje iskustvo. Ja sam se okružila takvim imaginarnim prijateljima jer u prve dvije do tri godine svoje umjetničke prakse nisam imala u okruženju ljude koji razumiju umjetnost, ali i poduzetnički i kreativni duh. I uvijek sam se pitala u trenucima sumnje ili neodobravanja okoline, a sto bi Nikola Tesla napravio, sto bi on mislio? Što bi Natali Luks napravila? Kako bi Oren Klaff prezentirao svoju ideju? Sto bi slikarice Natalija Cimeša i Maya Kulenovic napravile u nekom trenutku? Sto bi slikar Ljuba Popovic odgovorio? Kako je Wolfgang Laib odustao od svog zanimanja doktora medicine i inzistirao na svojoj umjetnickoj praksi? Itd. Onda su počeli dolaziti rezultati, izložbe, podrška od drugih ljudi. –

Kaže da je 2019. godina za nju bila najuspješnija i najbogatija. Upoznala je mnoge ljude iz svijeta umjetnosti, realizirala neke važne stvari. Ono što vidi kao glavni problem u BiH jeste mala znatiželja umjetnika za praktičnim obrazovanjem u prezentaciji svog rada. Iako živi van BiH otvorila je Art Centar u Gračanici, zbog povezanosti sa umjetnicima iz BiH, ali ipak mnogo veće uspjehe bilježi van BiH. Iako je svoju prvu izložbu održala u Sarajevu, u Bostonu ih je imala niz.

  • U Bostonu sam imala niz izložbi kako samostalnih tako i grupnih. U New Yorku sam prihvatila ponudu da radim kao suradnica na aktivnostima nagrađivane Paradoxx Films kuće osnovane od strane Edwin Illoha a u sklopu koje djeluje Dragana Bogavac. Imam nekoliko ponuda za izložbe i promocije na Europskom kontinentu ali najviše se radujem aktivnostima organizacije za kulturu Kontrast i mom projektu BiH Art Forum ovo ljeto u Sarajevu. –

U tri godine od kad broji profesionalnu umjetničku karijeru postigla je ogroman uspjeh. Kaže da je za nju najveći uspjeh poziv ljudi koji je zovu da radi s njima na njihovim projektima. Profesori da govori njihovim studentima o svom radu i aktivnostima.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.