Umjerena konzumacija štiti od kardiovaskularnih bolesti
Istraživači tvrde da pet od šest studija koje su izabrali za pregled tvrdi kako umjereno ispijanje alkohola može štititi od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Pivo štiti muškarce od razvoja dijabetesa
Istraživači su izjavili kako su muškarci koji ne piju alkohol uopšte pod većim rizikom od razvoja nenormalnih nivoa glukoze od onih koji povremeno popiju pivo.
Pivo se povezuje sa zdravom gustinom kostiju
Ako posmatramo gustinu kostiju i opasnost od loma kostiju kod starijih pojedinaca, istraživači tvrde da su oni koji su, čak i malo, konzumirali pivo u manjoj opasnosti.
Ponudili su i naučno objašnjenje: “Drugi sastojci piva djeluju u sinergiji sa silikonom i stimulišu osteoblastične ćelije koje popravljaju strukturu kostiju i pomažu reminelarizaciju kostiju i zuba.”
Pivo može sniziti holesterol
Nekoliko studija upućuje na to da pivo pomaže razvijanju dobrog holesterola i regulisanju proizvodnje onog lošeg u tijelu, zahvaljujući velikom udjelu antioksidansa. Važno je dodati da se ovo događa kada se konzumira vrlo mala količina piva.
Popularnost piva je jedan od ključnih razloga što su zanatske mikropivare počele da “niču kao pečurke posle kiše”. Pivo je lako napraviti, kod kuće, od prirodnih sastojaka. Upravo to pivo, bez konzervansa, nepasterizovano, od ječmenog slada, hmelja i kvasca, premašuje sva naša očekivanja. Sve zavisi od toga šta ćemo raditi sa sirovinama i kako ćemo ih sjediniti.
Sirovine koje se koriste u industrijskoj i zanatskoj proizvodnji su manje-više iste. Međutim, zanatska proizvodnja je komplikovanija, jer je mnogo teže napraviti pivo uvijek istog kvaliteta u malim serijama. U Srbiji su sve popularnija i pšenična piva. Glavna razlika između pšeničnih piva i svih ostalih jeste da se udio slada zamjenjuje pšenicom. Nekada i do 60% bude ova supstanca, ističe Cvetkovićeva.
Evo jednostavnog recepta: pet kilograma slada (dvije vrste), 30-40 grama hmelja (dvije vrste), kesica kvasca i voda.
Kada je u pitanju odnos za kuhanje, on bi bio da na jedan kilogram slada ide 3,6 litara vode. Kuhanje slada se obično sprovodi na 66 stepeni, a poslije, kad se procijedi, kuha se na temperaturi ključanja. I sve može da bude gotovo za tri, četiri sata. Pomiješati slad i kvasac, pa sve to sipati u posudu. Fermentacija traje oko 10 dana. Da dolazi do ovog procesa, najbolje se vidi po pojavi prstenasto naslaganih mjehurića, nakon čega se smjesa pretvara u kremastu, smeđu masu, koja bi s vremenom trebalo da splasne, piše Ekapija.
Sljedeći korak je da se pokupi pjena, nakon toga slijedi pretakanje piva čistim crijevom. Pretače se samo tečnost iznad guste mase, koja se istaložila na dnu posude. Gusti talog ostaviti u posudi. Predhodno sterilisane flaše napuniti, ali ne do vrha, već ostaviti prazninu od oko 30 mm od grla. U flaše sipati po pola kašičice šećera i sve to ostavite pet dana, da šećer fermentira. Poslije ovog postupka, staviti pivo na hladno i tamno mjesto da se filtrira. Nakon dvije sedmice, pivo je spremno za upotrebu.
Zašto je zanatsko pivo bolje od industrijskog?
Vrenje kod zanatskog piva traje oko dvije sedmice, jer je toliko potrebno da bi pivski kvasac pretvorio šećer u alkohol, dok kod industrijskog – to traje jedan dan.
Bilo svijetlo ili tamno, mutno, bistro, ječmeno ili pšenično ukoliko ste ljubitelj piva konzumiranje u umirenim količinama je zdravo. Preporučena dnevna doza piva za pripadnice ljepšeg pola je 0,5 a za muškarce jedan litar, naglašava kruševački stučnjak, piše Ekapija.
