MISTERIOZNA PRIČA ZELENIH ČIZAMA: ZAŠTO SE SAMO PRIČA O ŽRTVINIM ČIZMAMA

Ljudsko tijelo nije stvoreno da se nosi sa uvjetima kakvi se mogu pronaći na najvišoj planini svijeta - Mount Everestu.

Osim vjerovatnoće smrti od pothlađivanja i nedostatka kisika, drastična promjena na takvoj nadmorskoj visini može uzrokovati srčani i moždani udar, poremećaj u radu bubrega i oticanje mozga.

U planinskoj Zoni smrti – iznad 7.900 metara, nivo kisika toliko je nizak da se tijelo i mozak počinju polako “gasiti”.

Sa samo trećinom od standardne količine kisika na normalnoj visini, planinari se suočavaju sa izglednom mogućnosti delirija.

Kada je australski alpinist Lincoln Hall 2006. godine samo čudom spašen iz Zone smrti, njegovi spasitelji našli su ga kako skida odjeću na temperaturi ispod nule i nepovezano razgovara sam sa sobom, vjerujući kako se nalazi u čamcu.

Hall je bio jedan od rijetkih sretnika koji se uspio izvući iz smrtnog stiska planine, piše ATI.

Od 1924. godine (kada su avanturisti napravili prvi dokumentirani pokušaj dosezanja vrha) do 2015. godine, 283 ljudi umrlo je u pokušaju osvajanja Mount Everesta.

Većina njih, odnosno njihovih tijela, i dalje je tamo. Kako ih se na vrh uspješno popelo njih 4.800, ispada da na svakih 16, koji se domognu Mount Everesta, dođe jedan koji smrtno strada.

Godine 2014. bilo je 17 poginulih, godinu poslije 19 poginulih, redom pod lavinama.

Jedno od tih tijela pokraj kojeg planinari moraju proći su tzv. “zelene čizme”, jedna od osam osoba umrlih na planini tokom snježne mećave 1996. godine.

Leš, koji je dobio ime po neonskim zelenim planinarskim čizmama koje nosi, leži uvijen u vapnenačku špilju na putu sjeveroistočnog grebena Mount Everesta.

Svi koji prođu prisiljeni su prelaziti preko njegovih nogu, koje snažno podsjećaju da je put vrlo opasan unatoč blizini vrha.

Vjeruje se kako su “Zelene čizme” zapravo Tsewang Paljor, član penjačkog tima od četvero ljudi iz Indije, koji su pokušali doći do vrha u maju 1996. godine.

Dvadesetosmogodišnji Paljor bio je oficir indo-tibetanske pogranične policije koji je odrastao u selu Sakti u podnožju Himalaja.

Oduševio se kada je izabran da bude dio ekskluzivnog tima koji se nadao da će biti prvi Indijci koji će do vrha Everesta stići sa sjeverne strane.

Tim je krenuo vidno uzbuđen, ne shvatajući da ih većina nikada neće napustiti planinu. Unatoč fizičkoj snazi i entuzijazmu, Tsewang Paljor i njegovi kolege bili su potpuno nespremni za opasnosti s kojima će se suočiti na planini.

Harbhajan Singh, jedini preživjeli iz ekspedicije, prisjetio se kako je bio prisiljen odustati od uspona zbog neprestanog pogoršanja vremena. Iako je pokušao signalizirati ostalima da se vrate u relativnu sigurnost logora, nastavili su bez njega, prožeti groznicom blizine vrha.

Tsewang Paljor i njegova dvojica kolega zaista su stigli do vrha, ali dok su se spustili, bili su uhvaćeni u smrtonosnu mećavu.

Nakon toga više nisu viđeni, sve dok prvi penjači koji su tražili zaklon u vapnenačkoj špilji nisu naišli na zelene čizme, zauvijek smrznute u pokušaju da se jedan muškarac bezuspješno zaštiti od oluje, piše ATI, prenosi Faktor..

– Mislim da svi znaju priče o zelenim čizmama. Otprilike 80 posto penjača odmara se u istom skloništu gdje leže zelene čizme i teško je ne primijetiti tijelo koje leži kraj vas – ispričao je Noel Hanna.

A priča o Paljorovoj smrti prepuna je kontroverzi. Još uvijek nije u potpunosti razriješeno pitanje, jesu li Paljor i dvojica kolega Tsewang Smanla i Dorje Morup poginuli zato što su ostali penjači ignorisali pozive u pomoć, a sve kako bi što prije došli do vrha. Događaje s tog sudbonosnog uspona 1996. godine ovjekovječio je pisac Jon Krauker, a nedavno je prikazivan i film Everest o tragediji koja je uzela osam života.

O samom događaju zna se gotovo sve, oluja je smanjila vidljivost, jedna grupa penjača se odvojila, zalutala i umrla. Napisano je nekoliko knjiga iz perspektive preživjelih, snimljen je ranije spomenuti film, ali o Paljoru se ne zna praktično ništa.

Upravo zbog toga novinari BBC odlučili su posjetiti njegovo rodno mjesto duboko u planinama Nepala. Njegova majka Tashi Angmo prisjećala se kako je bila ponosna na sina kad je upao u Indo-tibetansku pograničnu stražu, elitnu jedinicu posebno obučenu za rad na ekstremnim visinama.

Nizao se uspjeh za uspjehom, ali kad je odabran za posebno teški uspon na Everest, majci nije prenio tu informaciju. Ona je bila uvjerena da je to previše opasan poduhvat, molila ga je da ne ide, ali Paljor je bio tvrdoglav. Uostalom, upravo je bio prošao sve zdravstvene preglede, bio je u naponu snage i ništa ga nije moglo zaustaviti. Osim samog Everesta.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

I SARAJEVSKI PROSVJETARI PLANIRAJU DA SE VAKCINIŠU U SRBIJI

0
Kantonalni odbor Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja u Sarajevu planira da prosvjetnim radnicima omogući u Srbiji vakcinaciju protiv koronavirusa.