Istraživanje koje je Institut sproveo u sklopu projekta “Prevencija kockanja među mladima” pokazalo je da djeca već sa 12 godina počinju da kockaju, dok se nerijetko ta zavisnost povezuje s drugim rizičnim ponašanjima u smislu da mladi pozajmljuju ili kradu novac radi klađenja, prenosi Dan.
Istraživanjem je obuhvaćeno oko četiri posto ukupnog broja djece uzrasta od 16 do 19 godina (1.258), jer su djeca u trećem razredu navedene starosne distribucije.
Pritom je najveći broj ispitanika imao 17 godina s obzirom na to da su učenici trećeg razreda dominantno tih godina.
Istraživanje je pokazalo da 48,3 posto učenika nikad ne igra na sreću, dok se 42,3 učenika kocka, a 94 srednjoškolca često upražnjava tu vrstu zabave.
Podaci dobijeni istraživanjem pokazuju da je kockanje ili klađenje statistički značajno češće prisutno kod ispitanika muškog pola, međutim, podaci pokazuju i da gotovo svaka treća djevojka to radi.
Iz dobijenih rezultata se može vidjeti da značajna razlika u rasprostranjenosti kockanja klađenja postoji između općina na jugu u odnosu na općine centralnog i sjevernog regiona.
U općinama na jugu klađenje je rasprostranjenije u odnosu na općine centralnog i sjevernog regiona i bilježi se statistički značajna razlika u zastupljenosti te pojave.
Klađenje je najrasprostranjenije u općini Bar 65,7 posto, zatim u Herceg Novom 59,9, dok je zastupljenost u općinama centralnog i sjevernog regiona zastupljena u sličnim vrijednostima, pa je u Beranama iznosila 48,7, u Podgorici 47,9 i Bijelom Polju 46,3 procenta – podaci su iz istraživanja Instituta.
Iz Instituta navode da su rezultati istraživanja pokazali da je najveća rasprostranjenost kockanja među ispitanicima koji pohađaju stručnu četvorogodišnju školu i iznosila je 58,2 posto.
Istraživanje je pokazalo da kod ispitanika koji pohađaju trogodišnja stručna zanimanja rasprostranjenost iznosi 45,4, dok u gimnazijama 49,1 učenika kocka.
Od svih ponuđenih igara na sreću, ispitanici su naveli da u najvećem broju upražnjavaju klađenje u kladionicima, odnosno 40,5 posto učenika, grebalice i srećke na otvaranje 20 posto ispitanika, virtuelne igre 20,3, loto 19 posto, igre na automatima 13,4, fliper za novac 11,7 i kartanje za novac 9,9 procenata.
Ispitanici koji su naveli da su u posljednjih mjesec igrali na sreću (ukupno su odgovarala 852 učenika), naveli su da su uložili, za navedeni period, do tri hiljade eura, pri čemu je prosječna vrijednost izdvajanja oko 29 eura.
Istovremeno, njih 820 je navelo da su, u istom periodu, u igrama na sreću ostvarili dobitak do tri hiljade, sa prosječno prikazanom vrijednošću od 92 eura – navode u istraživanju.
