MODERNA POŠAST DIGITALNOG DOBA: OVISNOST O DRUŠTVENIM MREŽAMA

Izvještaj Digital Globala pokazao je da je broj internet korisnika na svijetu premašio četiri milijarde i da je više od 50 posto svjetske populacije "online". Prema podacima ovog izvještaja, u našoj zemlji više od 75 posto osoba je povezano na internet, što je malo ispod evropskog prosjeka.

Od ukupnog broja stanovnika, skoro dva miliona građana Bosne i Hercegovine koristi društvene mreže, i to uglavnom putem mobilnih telefona.

Iako ne postoji službena medicinska klasifikacija problema ovisnosti o internetu ili eventualno društvenim mrežama, sve je više studija koje govore u tom smjeru i za očekivati je kako će ovisnost o internetu uskoro postati i dio službene psihijatrijske klasifikacije.

Onda i ne treba čuditi nedavna izjava specijaliste neuropsihijatra, dr. Mevludina Hasanovića, koji je rekao da su na Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla imali nekoliko težih slučajeva osoba koje su hospitalizovane jer su došle do nivoa psihotičnosti.

  • Jedan od njih je bio godinu dana u zatvorenom prostoru i samo na internetu, te je došao do zaključka da ne može nikome vjerovati i sve je prijatelje obrisao s Facebooka. Ali, ostao je na internetu da prati šta drugi rade kroz neku vrstu voajerstva – naveo je dr. Hasanović.

Neke države, poput Kine, već koriste pojam o ovisnosti o internetu u stručnoj literaturi, dok se u evropskoj stručnoj javnosti najčešće koriste termini poput prekomjerne, kompulzivne ili patološke upotrebe interneta.

Fenomen novog, digitalnog doba

O ovoj temi za Preporod.info je govorio Samir ef. Muminović, imam iz Maglaja, koji je vrlo aktivan na društvenim mrežama, ali i sam tvrdi kako je svjestan da predugo korištenje društvenih mreža jeste problem. Svjestan je, kako kaže, tog problema i u svakodnevnom radu sa djecom.

  • Ta vrsta ovisnosti koju ste oslovili svojim pitanjem, fenomen je novog, digitalnog doba. Danas je cijeli svijet virtuelno premrežen, svi smo se, manje – više, navikli na ovaj novi oblik komunikacije, koji se danas podrazumijeva, ne samo u relaciji nekih neobaveznih razgovora, ćaskanja i razbibrige, nego i u obrazovanju, poslovnom svijetu, marketingu, političkim kampanjama, itd. Sve nabrojano kazuje nam da realnost društvenih mreža i njihov značaj ne možemo poricati i zanemarivati. Ali, s druge strane, javlja se problem na koji ste ukazali, problem ovisnosti, pogotovo kod mlađe populacije. Da se riješimo te, kako ste kazali, “moderno virtualne pošasti”, ne postoji jednostavan recept, jer su društvene mreže, same po sebi, atraktivne. Prohodnost informacija koje nude, mogućnost video linka, te prilika da se svako ispolji u tom virtuelnom bespuću, sve to ovu novu vrstu “ovisnika” drži snažno vezanim za ekrane i male displeje – kaže ef. Muminović.

On izlaz iz ove situacija vidi u tome da se starije generacije vrate konkretnom i stvarnom životu, onome što je dato i opipljivo.

  • Nekada je roditeljima bio veliki problem na kraju dana, djecu željnu igre, uvesti u kuću. Danas je veći problem djecu vezanu za ekrane i mobitele, izvesti u parkove i na igrališta. Ali, opet naglašavam, suludo je očekivati od djeteta i mladog čovjeka da više vremena provodi u prirodi, da se bavi sportom, da pokrene ruke i noge, da ima neki hobi, ako neko stariji, ko mu treba biti uzor, većinu vremena provodi uz mobitel – riječi su našeg sagovornika.

Lažna slika o sebi

Postavlja se pitanje koliko su ljudi, zaista, zadovoljni vlastitim životima kada im je jedna životna preokupacija postala to da svaki dan moraju objaviti neku fotografiju ili komentar, a posebno ako ta fotografija predstavlja samo neku šturu i imaginarnu sliku njegovog života, koji u stvarnosti i praksi nema toliko poveznica.

  • Ne mora nužno značiti da su u osnovi te potrebe i želje da se objavi slika ili neki sadržaj na društvenim mrežama, nezadovoljstvo sobom i vlastitim životom, ali vrlo često tako bude, pogotovo kad su česte te slike i objave u kojima se raskriva ono najintimnije. Život se danas potpuno ogolio na društvenim mrežama, i ono što se nekada ljubomorno čuvalo od “zlobnog oka”, danas je svima na “izvolite”. Sve danas dijelimo na Facebooku i Instagramu, od životnih uspjeha, manjih i većih, do porodičnih trenutaka sreće. A treba li tako? Evo, neka ostane otvoreno pitanje za vaše cijenjene čitaoce – poručuje Muminović.

Najveći problem oko ovisnosti o društvenim mrežama predstavlja vrijeme koje se tek tako lako izgubi. Kako, uopće, kanalisati vrijeme provedeno na društvenim mrežama, prepoloviti ga, iskoristiti ga za nešto bolje, korisnije, produktivnije?

I sagovornik je jasnog stava da su društvene mreže danas postali najveći kradljivci vremena, piše Preporod.info.

  • Ohrabruje činjenica da mnogi korisnici društvenih mreža konstruktivno koriste sve prednosti i pogodnosti tog javnog prostora, mnogo lijepih projekata i općekorisnih akcija, u kratkom vremenu, realizira se preko Facebooka. Mnogo je korisnih, edukativnih portala koji se mogu pratiti i proširivati spoznajne vidike, mnogo je osoba pametnijih od nas, koje ne zaziru od toga da nas udostoje Facebook prijateljstva, itd. Ako usmjerimo svoju pažnju i dragocjeno vrijeme na sve to, mislim da možemo intelektualno profitirati, i na druge načine se okoristiti, pri tome znajući da nismo proćerdali vrijeme, da smo ga produktivno iskoristili. Kako kanalisati vrijeme koje se gubi na društvenim mrežama? Izgubljeno vrijeme više se ne može kanalisati – poručio je Samir ef. Muminović, imam džematama Moševac u Maglaju.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE