MOGUĆE VIŠESTRUKO POSKUPLJENJE PROIZVODA: UVOZNICI I PRERAĐIVAČI MESA U BIH PONOVO UPOZORAVAJU

Grupa prerađivača i uvoznika mesa u BiH odlučila je javno progovoriti o problemu s mogućim tržišnim viškovima u primarnoj domaćoj proizvodnji i uzgoju žive stoke (bikovi i svinje) te potencijalnim reperkusijama koje bi mogle pogoditi i građane.

U prethodnom periodu Ured ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa potencira iznalaženje rješenja koje podrazumijeva “prisilni” otkup viškova žive stoke od domaćih proizvođača i uzgajivača.

  • Ovih dana se u javnosti pojavila informacija da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa planira pred Vijeće ministara BiH staviti prijedlog mjera koji bi trebao da riješi problem uzgajivača s jedne, a s druge strane da kreira probleme uvoznicima i prerađivačima mesa i napravi poremećaj i višestruko poskupljenje mesa i proizvoda od mesa na tržištu – navode u pismu prerađivački i uvoznici mesa.

Ovakvim pristupom problemu bili bi oštećeni ne samo uvoznici i prerađivači već i krajnji potrošači i konzumenti kroz ogromno povećanje cijena mesa i mesnih prerađevina uz nesaglediv poremećaj na tržištu.

Prema pomenutom prijedlogu zaštitne mjere bi podrazumijevale da se na uvoz svježeg i rashlađenog mesa plaćaju pune carinske stope + 2,5 KM po kilogramu u periodu od 200 dana.

U nastavku saopćenja su pojasnili zašto ovaj prijedlog nije dobro rješenje i koje su negativne posljedice koje će na tržištu uzrokovati ogromne štete, kako uvoznicima i prerađivačima, tako i krajnjim konzumentima:

-Broj uzgajivača goveda i svinja koji potenciraju zatvaranje tržišta na ovakav način, i koji su već bonirani sredstvima koje dobijaju kao podsticaj za proizvodnju je neuporedivo manji od broja uposlenika koji rade u firmama koje se bave uvozom i preradom mesa i koji bi ovakvim mjerama bili pogođeni. Radi se o desetinama hiljada uposlenika i članova njihovih porodica.

  • Osnovne djelatnosti uvoznika i prerađivača mesa su uvoz i prerada svježeg i rashlađenog mesa. Neke kompanije vrše samo uvoz, raskoštavanje i dalju prodaju, neke samo preradu iskoštenog mesa u proizvode, a neke i jedno i drugo. Ono što ne radimo, niti imamo uvjete za to, jeste klanje stoke. Tu nastaje prvi problem zbog kojeg mi ne možemo otkupljivati stoku iz primarne proizvodnje. U tom segmentu, jedan od značajnijih problema, a koji nadležne institucije nisu na adekvatan način riješile jeste pitanje rješavanja, odnosno odlaganja i propisnog zbrinjavanja animalnog otpada. Značajnim povećanjem klanja žive stoke, uz uslov da se registriramo i dobijemo odobrenje za ovu djelatnost, dolazi do većih količina animalnog otpada a adekvatno odlaganje i zbrinjavanje istog se vrši po kilogramu po jako visokim cijenama koje kada se ukalkulišu u konačnu cijenu gotovog proizvoda stvaraju nepovoljnu situaciju kako za proizvođača tako i za krajnjeg potrošača.
  • Meso koje se nudi od tih proizvođača je meso bikova, dok je nama, naročito u preradi potrebno meso junica (butevi, prednjaci, čejreci i kugle) . Sve ove vrste mesa po zadovoljavajućem kvalitetu, cijenama i standardima uvozimo iz EU.
  • Također, ono što je značajno za našu prodaju na domaćem i stranom tržištu jeste posjedovanje Halal certifikata koji je zahtjev većine naših kupaca i bez kojeg nismo u mogućnosti plasirati naše proizvode. To podrazumijeva da isti validan certifikat posjeduju i primarni proizvođači i klaonice od kojih nabavljamo sirovine, kako bismo uopće mogli razmatrati kupovinu tog mesa. Velika većina firmi iz EU koje se bave preradom i prodajom rashlađenog mesa posjeduju Halal certifikat, za razliku od domaćih proizvođača mesa. Da bismo mi kao prerađivači mesa koji plasiraju gotove proizvode mogli biti certificirani odnosno označeni kao firme koje prodaju i na tržište plasiraju Halal proizvode obavezni smo sirovinu nabavljati od uzgajivača i klaonica koji također posjeduju Halal certifikat i ispunjavaju sve uvjete halal sistema. Napominjemo, da domaći proizvođači sirovina , koji se potenciraju kao proizvođači od kojih bismo trebali nabavljati sirovinu, ne ispunjavaju ove uvjete. Ukoliko postoji nekolicina proizvođača koji eventualno ispunjavaju te uvjete, nailazimo na već spomenute probleme vrste mesa a na koncu i količina koje ti proizvođači mogu isporučiti a koje su sasvim sigurno za kapacitete mesnih industrija u BiH nedostatni.
  • Kada su u pitanju zakonske osnove, kao što je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i samo izjavilo, Sporazumom o stablizaciji i pridruživanju (2008) je dogovoren uvoz svježeg i rashlađenog mesa po carinskoj stopi od 0 posto te se međunarodni sporazum ne može mijenjati niti se mogu uvoditi zabrane ni ograničenja. Međutim, u nekim izjavama iz Ureda ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je neosnovano i paušalno naglašavano da će se u narednom periodu pokretati zaštitne mjere što je direktno kršenje međunarodnih sporazuma i narušavanje državnih odluka.
  • I prije nego li se u javnosti pojavio prijedlog sa početka ovog teksta evidentni su konstantni problemi koji se simptomatično dešavaju prilikom uvoza mesa, a nakon javljanja problema sa viškovima kod domaćih proizvođača. Naprimjer, rješenja za uvoz mesa iz određene države su važeća tokom 4 mjeseca, za njih se plaćaju takse a zakonski rok u kojem MVTEO treba izdati ova rješenja je 30 dana. Slažemo se da, ukoliko je zakonski rok toliki službenici i nisu dužni prije isteka roka izdati rješenje, ali je veoma problematično mjesec dana unaprijed slati zahtjev za izdavanje rješenja jer nekada tržište, ponuda i potražnja diktiraju različite uvjete kojima se moramo prilagoditi. Osim toga, prije nastanka problema sa viškovima mesa ista rješenja su bila izdavana u roku od par dana maksimalno, i nelogično je da se sada izdaju tačno na kraju isteka zakonskog roka. Na ovaj način proces je otežan i usporen te implicira daljnje probleme sa planiranjem naše proizvodnje i prodaje”, saopćeno je.

Prerađivači i uvoznici mesa ističu da pri samom uvozu na graničnim prijelazima i kontrolama primjetna su bespotrebna i neobjašnjiva zadržavanja robe koja uzrokuju velike probleme počevši od samog uticaja na sirovinu obzirom da je meso, posebno svježe, jako osjetljiva kategorija sa aspekta kvaliteta i higijenske ispravnosti, te je neprihvatljivo da kamion sa takvom robom bude bespotrebno zadržavan na granici kako bi se mogao obaviti pregled i kontrola.

  • Navedenim postupkom zanemaruje se činjenica da svaka od navedenih pošiljki bude predmet direktnog pregleda i kontrole kantonalne veterinarske inspekcije prilikom istovara u skladište uvoznika, te se radi o duplim identničnim pregledima sa neosnovanim duplim troškovima koji se nepotrebno stavljaju na teret uvozniku.

Pored toga, problem isplativosti takvog uvoza je očit obzirom da se obračunava svako dodatno zadržavanje kamiona i vozača, a na to se nadovezuje i problem planiranja proizvodnje u našim objektima. Dakle, cjelokupan ciklus od kojeg zavise ne samo kompanije već i ljudi koji tu rade je ugrožen i poremećen.

Zaključak koji se nameće iz navedenih problema i smetnji, koje su se javile nakon isticanja problema viškova određenih primarnih proizvođača, jeste da vrši pritisak i opstruiranje uvoza mesa te izazivanje nesigurnosti te uslovljavanje prerađivača i uvoznika sa nerealnim i čak potencijalno štetnim rješenjima proizašlim iz Ureda ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Napominjemo da smo i mi domaće kompanije koje su se, kao i svi ostali, tokom poremećaja uzrokovanog pandemijom, susreli sa brojnim problemima kod plasiranja naših proizvoda, viškovima, otkazanim izvozima, smanjenom prodajom, smanjenim kapacitetima, gubitkom kupaca, nemogućnosti naplate potraživanja i još mnogim drugim”, dodali su.

Kažu kako nisu upoznati s tim da je nadležno Ministarstvo poduzelo neke mjere po tom pitanju, kao naprimjer zabranu/ograničenje uvoza mesnih proizvoda ili bilo kojih drugih kako bi domaći proizvođači plasirali viškove, piše Klix.ba.

  • Na osnovu svega navedenog, tražimo da Ministarstvo sa proizvođačima bikova i svinja koji imaju viškove iznađe neka druga rješenja koja neće ugrožavati sve ostale proizvođače u državi. Naši prijedlozi za rješenja su upravo oni koji su se nama sami nametnuli obzirom da tržište sada tako funkcioniše, a to je smanjenje proizvodnje, prilagodba ponudi i potražnji tržišta, korekcija cijena”, poručili su.

Potpisnici ovog pisma su: OVAKO d.o.o. Sarajevo, Industrija mesa Semić d.o.o., Mesna industrija Semko d.o.o., Suša Commerce d.o.o., MI “VIMAR Groupe“, Vimes d.o.o. Visoko, Pavić d.o.o. Livno, Karliko d.o.o. Ljubuški, Bešlić d.o.o. Visoko, MI Tulumović Laktaši, “MS-ALEM“ d.o.o. Bosanska Krupa, Intermeat d.o.o. Sarajevo, Menprom d.o.o. Tuzla, Obrt PPSP Očuz Visoko, Agencija za certificiranje halal kvalitete)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE