Satelitske snimke od 15. septembra pokazuju da led pokriva 3,74 miliona četvornih kilometara morske površine, što je tek drugi puta u 42 godine da se ta brojka spustila ispod četiri miliona četvornih kilometara.
- Poprilično smo shrvani zbog stalnog gubitka leda. No, nažalost, to nije iznenađenje – kazala je glaciologinja Twila Moon u istraživačkom centru u Boulderu, Coloradu.
Rekordno mala količina morskog ledenog pokrova od 3,41 četvorni kilometar zabilježena je 2012. nakon što je kasnosezonski ciklon razbio preostali led, no to nije puno manje od onoga što znanstvenici vide danas.
Ovogodišnji gubitak morskog leda posebno je bio zamjetan između 31. augusta i 5. septembra zahvaljujući udarima toplog zraka uslijed vala vrućine iz Sibira.
Tokom tih šest dana led se topio brže nego bilo koje druge godine od kada se provode mjerenja. Drugi tim naučnika je u septembru objavio da sibirski toplotni val ne bi bio moguć bez ljudskog ljudskog utjecaja na klimu.
Kako se led u vodama Arktika gubi, sve veći dijelovi otvorenog tamnog mora apsorbiraju sunčevo zračenje, umjesto da ga odbijaju natrag u atmosferu.
To je proces koji pojačava zatopljenje i koji objašnjava zašto su arktičke temperature u stalnom porastu. U posljednjih 30 godina gotovo su se udvostručile. Gubitak morskog leda također ugrožava arktičku floru i faunu, od polarnih medvjeda i tuljana do planktona i algi, javlja Hina.
Zatopljenjem se ne gubi samo morski već i kopneni led te ledeni pokrovi koji pokrivaju arktičko kopno u Kanadi i na Greenlandu. Što se brže ti pokrovi otapaju i klize u ocean to brže rastu nivoi mora diljem svijeta.
- Moramo jako raditi na smanjenju emisije štetnih plinova kako u budućnosti ne bi svjedočili takvim rekordima – rekla je Moon.
