MOSTARCI OBILJEŽAVAJU ČUVENU AKCIJU ‘FORSIRANJA NERETVE’

Mostarska boračka udruženja sutra će u prijepodnevnim satima obilježiti godišnjicu od čuvene akcije "Forsiranje Neretve" kojom je prije tačno 29 godina oslobođena lijeva obala grada od srpsko-crnogorskog agresora.

U toj akciji živote su dali: Enver Enko Salčin, Azer Husković, Semir Maslo, Ozrenko Vrtikapa, Elvedin Tiro, Fadil Džiho, Šerif Husović, Amer Spahić, Derviš Begić, Miralem Ćupina, Zoran Galuza, Dželal Ramadanović, Ismet Mehić-Hika i Alija Nožić.

Njihovi saborci, sugrađani i članovi porodica posjetit će sutra mjesta njihove pogibije, spomen-obilježja i položiti cvijeće i odati im počast u okviru manifestacije “Putevima pobjede – Stazama Samostalnog mostarskog bataljona 1992-2021”.

Predviđena je posjeta spomen-obilježjima na Tekiji i kod Šarića džamije, zatim mostarskim šehitlucima, ali i lokalitetima Radosna ulica, Razvitak, Šolina pećina i Pasjak.

Organizatori manifestacije, koja će pod sloganom “Bilo nas je 300” biti održana od 9 do 12 sati, su boračka udruženja RVI “Stari Grad” Mostar i JOB “Stari Grad” Mostar, te Organizacija porodice šehida i poginulih boraca grada Mostara.

  • Ovo obilježavanje je naša tradicija i kultura sjećanja na te dane. S obzirom na epidemiološke uslove, nažalost ove godine nećemo organizovati nikakav kulturno-umjetnički program – rekao je za Vijesti.ba jedan od organizatora, predsjednik RVI “Stari Grad” Mostar Haris Kljako.

Značaj tog perioda nemjerljiv je za grad Mostar, napominje naš sagovornik, pojasnivši da su pripadnici Armije RBiH, okupljeni u Samostalni mostarski bataljon, tada uz veliku hrabrost i odlučnost uspjeli osloboditi lijevu obalu Neretve od agresora, pišu Vijesti.ba.

  • Problem je, međutim, u tome što se danas pokušava izokrenuti historijski trenutak tog vremena i događaja. Svjedoci smo da i BHT izokreće historijske činjenice pa naše pripadnike naziva takozvanim. Zbog toga i jesmo dužni obilježavati ovakve datume kako ne bi bili prepušteni zaboravu – dodaje Kljako.

Predsjednik JOB “Stari Grad” Mostar Azer Penava, koji je bio jedan od direktnih učesnika akcije “Forsiranje rijeke Neretve”, koja je trajala od 13. do 15. juna 1992., kaže da je želja pripadnika Samostalnog mostarskog bataljona da se vrate svojim domovima bila jača od bilo kakvog straha.

  • Najviše mi je u sjećanju ostala ta neka euforija koja je vladala među nama, želja da vratimo grad, da oslobodimo ono što je naše. Najprije da oslobodimo svoje domove, a onda dalje šta bude – priča nam Penava.

Inače, Samostalni mostarski bataljon formiran je 12. aprila 1992., a sačinjavalo ga je oko 300 boraca iz jedinica Luka, Mahala, Cernica, Carina, Šantićeva i Samostalni vod Brankovac. Penava je bio pripadnik jedinice Luka, a u akciji oslobađanja lijeve obale, kaže, učestvovali su uglavnom oni koji su s nje bili i protjerani.

  • Bilo nas je 300 kad smo protjerani s lijeve obale, a kad smo oslobađali ne znam ni je li bilo pola od toga – govori Penava.

Demantovao je sve one koji tvrde da Armija RBiH nije postojala u trenutku kada se odvijala ta akcija.

  • U tom periodu imali smo Samostalni mostarski bataljon i postojala je Armija RBiH, i svi mi smo nosili njena obiležja. Svako priča svoju historiju na svoj način, ali ja volim istinu. Dosta muslimana je bilo u HVO-u, znam za muslimane koji su bili i u Vojsci RS-a. A u tom sastavu Armije RBiH, odnosno našeg bataljona bio je strašno veliki broj i Hrvata i Srba. Međutim, kasnije kad je počeo rat sa Hrvatima, oni su otišli Hrvatima, a Srbi su ostali.

Bitno je da se ne zaboravi, da se prisjetimo tih nekih lijepih, ali nažalost i tužnih trenutaka, jer je poginulo puno naših drugova, prijatelja i rodbine – poručuje Penava.

Samostalni vod Brankovac tada je predvodio Penavin saborac, Semir Dizdarević, danas član Upravnog odbora JOB “Stari Grad” Mostar. Njegova jedinica je tog 14. juna prije 29 godina dobila zadatak da izvrši napad na Stari most i uđe na lijevu obalu, kako bi i druge jedinice mogle s čamcima da pređu preko Neretve.

  • U tim borbama na mostu su mi poginula dvojica saboraca. Veliki broj boraca iz čete Carina tada je ispod Titovog mosta sa čamcima prešao na drugu stranu Neretve, dok je na rejonu Mahale prešla četa Luke i dio jedinica iz Mahale. Sutradan smo napali kasarnu “Konak” – govori Dizdarević, te dodaje da su mostarske ulice tad izgledale kao iz nekog horor filma – pune polomljenog stakla, lima, nije bilo struje…

Saglasan je s našim prethodnim sagovornicima kako je potrebno učiniti sve da se tradicionalno i u budućnosti nastavi obilježavati godišnjica oslobađanja lijeve obale grada Mostara.

– Veoma je važno da se to ne zaboravi. Svi mi koji smo to preživjeli prenijeli smo to na svoje porodice. Za mene i moje saborce to su najčasniji trenuci u našim životima.

Jer, mi smo protjerani s lijeve obale grada Mostara, i mi smo se tada samo vraćali svojim kućama. Nismo mi upadali ni u čija sela ili naselja, mi smo samo branili svoje, jer nismo ni bili u mogućnosti da napadamo dijelove u kojima nismo živjeli. Nažalost, puno je ljudi za to dalo svoje živote – zaključuje Dizdarević.

U trenutku kada je njegov otac, jedan od heroja odbrane i “Zlatni ljiljan” Enver Enko Salčin, upravo na današnji dan 1992. godine izgubio život u borbama na Tekiji, Amar je imao 6,5 godina i s bratom Amelom i majkom nalazio se u izbjeglištvu u Hrvatskoj.

  • Ja, mama i brat autobusom smo iz Mostara prebačeni u Gradac, gdje smo se tada nalazili već nekoliko mjeseci. Čim smo čuli da nam je otac poginuo, mama nas je spremila i mi smo se vratili u Mostar, gdje smo proveli i ostatak rata – govori nam Amar.

Malo prije rušenja Starog mosta 1993. godine, kaže, Hrvatsko vijeće obrane (HVO) protjeralo ih je iz naselja Centar 2 u Luku, odnosno s jednog na drugi kraj grada.

Amar poručuje da je čuvanje tradicije i uspomena od zaborava od iznimnog značaja za buduće generacije.

  • Dobro je što se to obilježava, dobro je da se zapamti. Ne treba zaboraviti, ne daj Bože, i da nam se nikad više ne ponovi – dodao je Amar.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE