MOŽE SVAKOG DA ZAHVATI: OVU BOLEST SKENER NE OTKRIVA, A ONA MOZE DA NAS UBIJE

Kada govorimo o zdravlju, prije svega pomislimo na to da li nas nešto boli, ali bol u duši je često zanemaren jer se ne vidi na skeneru i ne čuje uz pomoć stetoskopa.

Iako skoro milijardu ljudi na planeti živi sa nekim mentalnim poremećajem, i pojedinci i države često zanemaruju ulaganje u psihičko zdravlje.

Psihijatar Vanja Mandić Maravić, rekla je, gostujući na RTS, da je Svjetska zdravstvena organizacija izdala saopćenje u kojem se navodi da je ove godine Dan mentalnog zdravlja izuzetno značajan, s obzirom na to da se nalazimo u vremenu velikih izazova, od kada postoji moderna medicina i briga o duševnom zdravlju – svi smo pod povećanim pritiskom.

Trebat će nam veća podrška i narednih godina

Svi živimo na drugačiji način, dodaje, i pretpostavlja se da će potreba za psihosocijalnom podrškom biti sve veća narednih mjeseci, pa čak i narednih godina.

U Srbiji, od strane Instituta za mentalno zdravlje pokrenuto je nekoliko aktivnosti u vrijeme dana mentalnog zdravlja – saradnja sa “Karitasom”, u okviru koje je napravljen iskorak ka građanstvu.

  •  Posvetili smo promotovne postere i flajere za sve koji bi željeli da ojačaju mentalno zdravlje – savjeti mladima u vrijeme pandemije, higijena spavanja, i pokušavamo da približimo stanovništvu postojanje poremećaja mentalnog zdravlja – sa porukama da to nije ništa strašno, da svakom može da se desi, da svako može da pukne puke i da sagori – rekla je ona.

Generalno, korišćenje lijekova za smirenje predstavlja problem

Vanja Mandić Maravić ističe da je u ovo vrijeme tempirano izdavanje priručnika za odgovornu upotrebu sedativa u zaštiti duševnog zdravlja – generalno u Srbiji korišćenje lijekova za smirenje predstavlja problem.

  •  Ovi lijekovi se puno koriste i u svijetu i kod nas, a ovo je period za koji se pretpostavlja da će biti veliki izaziv za sve da se suzdrže od korišćenja takvih lijekova. Stručnjaci Instituta za mentalno zdravlje i sam Institut je izdavač – on jeste orijentisan i na psihijatre, na ljekara opšte prakse. Ukazano je na sve benefite koji lijekovi mogu da daju, oni imaju široku primjenu, ali jasno ograničavamo vrijeme za koje lijekovi smiju da se daju jer vrlo često ljekari drugih specijalnosti propisuju ove lijekove, ne vodimo računa koliko dugo ih primjenjujemo – podvlači dr Mandić Maravić.

Kako ističe, ti lijekovi imaju ograničeni vremenski rok u okviru kojih treba da ih dajemo – sve preko toga može da dovede do novih problema.

Kako se odbraniti od loših misli

Govoreći o receptu kako da se odbranimo loših misli i depresije, ona kaže da se mi orijentišemo na to šta bi u ovoj situaciji, koja je neizvjesna, mogli da uradimo za sebe, a to je da se orjenitšeno na sadašnji trenutak, na bliski trenutak i da imamo povišenu svijest da brinemo o sebi, o mentalnih higijeni – svakodnevne aktivnosti, dan koji je adekvatno isplaniran, nekakva rutina koja će djelovati umirujuće.

Ljekari su izloženi psihičkim pritiscima u vreme pandemije. U okviru Instituta za mentalno zdravlje je tokom aprila započet projekat pomoći – “Pomoć pomagačima”, ali odziv nije bio veliki, nekoliko poziva, ukazala je psihijatar.

  • Kolege se javljaju prijateljima, kolegama i zato nije bio iskorak ka nama, ka ovoj akciji – kaže ona.

Slogan Dana mentalnog zdravlja je “Hajde da investiramno u mentalno zdravlje”. Zemlje troše u prosjeku samo dva odsto budžeta za unapređenje mentalnog zdravlja.

Vanja Mandić Maravić ističe da u Srbiji to nije različito u odnosu na ostatak svijeta.

Napominje da projekat koji treba da počne, Fond za nauku prepoznao kao neophodan. Fond obezbjeđuje sredstva za projekat u okviru kojeg će se odrediti učestalost mentalnih poremećaja u Srbiji, posebno u kontekstu pandemije.

– Dajemo neke procjene koje nisu tačne, na osnovu našeg ličnog doživljaja. Ovo je prva studija u Srbiji za procjenu učestalosti mentalih poremećaja, dobićemo tačnu sliku koliko je pandemija uticala na njihovo javljanje, otkrivamo koliko su jasne potrebe za brigu o mentalnom zdravlju – ističe dr Mandić Maravić.

Radujemo se tome, veliki je zadatak i to nam predostoji, kaže ona.

Sami sebi možemo značajno pomoći

Govoreći o tome koliko se ljudi javlja, kaže da ne može da dâ zvanične podatke ali u okviru progrma psihosocijalne telefonske podrške od početka vanrednog stanja bilo je prilično poziva – 30 do 40 dnevno, na početku, a u julu i avgustu se smanjio broj i poslednjih dana se malo povećava broj poziva.

Govoreći o samoubistvima, ona kaže da ne možemo da generalizujemo kako da to prepoznamo, ali postoje određeni znaci, promene koliko je funkcionalna osoba, kakva je recimo u školi, da li postoji promjena u druženju, najčešće je promjena ponašanja, konzumiranje alkohola, uvijek treba razmišljati šta bi to moglo da znači i šta se dešava u duši, prenosi Blic.

Savjet je da brinemo o sebi, moramo krenuti od sebe.

– Koristim metaforu u radu sa pacijentima – da smo okrenuti spolja, ka drugima, podsjetim ih da kada u avionu padnu maske za kiseonik, kažu prvo stavite masku sebi, pa djetetu. Dakle, brinimo o sebi da budemo svjesni toga da možemo sami sebi značajno pomoći – zaključila je Vanja Mandić Maravić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE