Djeca u dalekoj Nigeriji imali su priliku učiti Bosanski jezik. Bosanac i Hercegovac Armin Mulić koji živi i studira u Rimu boravio je u Nigeriji sve do danas, gdje je pomagao oko razvoja i provedbe ljetnih kampova za afričku dječicu u naseljima za raseljene osobe.
Uživo iz Rima za ‘Otvoreni studio’ javio se upravo Arman Mulić. Tek što je sletio u Rim nije imao vremena pregledati medijske naslove i društvene mreže ali je kazao kako se na neki način osjete posljedice u javnosti nakon smrti kraljice Elizabete II.
PROFESORICA IZ NIGERIJE KAO INSPIRACIJA ZA NOVO PUTOVANJE
U nastavku razgovora govorio je o razlogu odlaska u Nigeriju i šta je to što je presudilo tom putovanju.
- Iskreno i meni bi da ste mi rekli prije tri mjeseca da ću na kraju otići u Nigeriju i imati priliku da provedem mjesec dana u ITP kampovima sigurno ne bi vjerovao. Sve je započelo jednim mailom koji sam dobio od svoje profesorice sa fakulteta u Rimu. S obzirom da sam diplomirao prije više od mjesec dana jedna od mojih profesorica koja je iz Nigerije, a koja mi je u prvoj godini predavala Ljudska prava, pozvala je da pomognem oko organiazcije kampova za interno raseljenu djecu u Nigeriji. Ona mi je bila najveća inspiracija da krenem u ovaj projekat s obzirom da i ona dolazi iz siromašne porodice a sad je predavačica n a Harvardu. Vrlo inspirativno mi je to bilo i zato sam se i sam odlučio na to, a oduvijek sam htio da doprinesem svojoj lokalnoj zajednici i svijetu.
DJECA U NIGERIJI UČE BOSANSKI JEZIK
Ono što je posebno privuklo pažnju bh. javnosti jeste informacija da je Mulić djecu u Nigeriji učio Bosanski jezik, što mu je predstavljalo posebno zadovoljstvo.
- Sigurno Bosanski jezik mi je bilo zadovoljstvo predstaviti čak i njima s obzirom da dolaze iz vrlo tragičnih okolnosti i svaka novost im probudi novi interes. Bosanski jezik je imao vrlo važnu ulogu u tome. Ono što mi je ostalo najupečatljivije je da tokom završetka drugog kampa bio je jedan dječak, 10-godišnji Abraham, koji je bio jako talentiran za umjetnost i likovnu kulturu. S obzirom da sam pravio radionice inženjeringa i stvari koje je napravio su me fascinirale. Kad smo započeli drugi kamp na drugoj lokaciji, koja je udaljena oko sat vremena od prvog, drugi dan je došao bos i pješe da nam p okaže maketu koju je napravio od kartona i smeća kojeg je našao u svom kampu. Došao je bos kako bi nama pokazao i ostalo mu je nešto što smo mu pokazali. Došao mi je i rekao na bosanskom:“ Dobro jutro“.
Drago mi je vidjeti da djeca koja dolaze iz takvih okolnosti postužu pozitivne rezultate, dodao je.
PREDRASUDE
Složio se da imamo mnogo predrasuda o ovim državama ali smatra da je tako jer dovoljno ne znam o Africi.
- Iskreno da kažem pogotovo kada govorimo o Africi, mislim da u Evropi sigurno i ne znamo dovoljno o Africi i generalno i da Afrika nije samo ono što nam predstavljaju mediji, najčešće o terorističkim grupama i siromaštvu. Zapravo, imaju dosta toga da ponude. Isto tako potenciram da i Bosna i Hercegovina ima dosta toga da predstavi, to mi je jedan od omiljenih zadatak. Uvijek predstavljam da Bosna i Hercegovina je država koja ima nešto da ponudi bez obzira na političku situaciju, svaka država ima svoje probleme. Ono što kroz svoj rad nastojim da pokažem je da ima ljudi iz BiH koji mogu da pomognu bez obzira odakle dolaze.
Pogledajte video OVDJE.
