NA HAYATOVOM BAJRAMSKOM RUČKU BILE SU ŽENE IZ SANDŽAKA: EVO KAKO SU IH DOČEKALI ALMASA I MIRAN

Običaj, ili kako naš narod voli kazati – adet, zauzima važno mjesto u islamskoj tradiciji na bh. prostorima. Jedan od adeta je i bajramski ručak kojeg su danas pripremali Almasa Lazović i Miran Karić.

Uz nezaobilaznu bajramsku sofru, studio Hayat televizije bio je ispunjen dragim i nasmijanim licima.

Nakon neizbježnog doručka nakon bajram-namaza, bajramovanje se u BiH nastavlja obilaskom najbliže porodice, ali i u divnom porodičnom okruženju tokom ručka.

Hayat

Naša Almasa Lazović na početku je kazala da je njena uža porodica njena televizijska ekipa u studiju i režiji, predvođena dobro poznatim licem Miranom Karićem, čija kulinarska remek-djela oduševljavaju naše gledatelje širom svijeta.

  • Čast je bit dio televizijske priče, posebno za bajram, jer imamo i specijalne gošće u našem studiju – kazao je Miran.

Oduvijek je bila jaka naša veza između BiH i Sandžaka. Osim što smo historijski i kulturološki povezani, tradicija je segmet koji nas i danas uvezuje. Dragi ljudi iz Sandžaka bili su gosti na našem Bajramskom ručku.

Za današnji bajramski ručak Miran se odlučio za sarajevske specijalitete, paradajz-tarhanu na podlozi od pilećeg temeljca, a za glavno jelo pripremao je pečenje od teleće plećke.

Na samom početku gospođa Šefka Begović-Ličina predstavila je svoje prijateljice koje su došle iz Sandžaka da uveličaju današnji ručak na Hayat televiziji. Tu su bile i djevojke u narodnim nošnjama Harisa Ćatović i Emina Ećo, zatim Elvisa Ećo, Munevera Crnišanin, profesorica Alma Đulović-Smailbegović.

  • Sa običajima i tradicijom Bošnjaka u Sandžaku prvi put sam se susrela kroz putešetstvije Zimske kuhinje koja je snimana prije više od dvije godine i tada sam imala priliku upoznati književnicu gospođu Šefku lično. Od ljepote njihovog performasna koje su one kroz svoj lijep osmišljen program pokazale našim gledateljima širom svijeta, zastaje dah. Tada smo izgovorile rečenicu: „jedva čekamo da vas ugostimo u našem bajramskom programu“, vrijeme pandemije iza nas nije ostavljalo prostorima za realizaciju našeg nijeta, ali hvala dragom Bogu ovaj kurban-bajram, našu širu porodicu za bajramskom sofrom u vrijeme ručka, čine naše drage gošće iz Sandžaka, iz Novog Pazara i Rožaja – kazala je Almasa.

Predstavljena je i novopazarska, sandžačka sofra…

  • Ovo kulinarsko bogatstvo koje je ispred nas je tipična tradicionalna sofra, bajramska sofra, i počet ću od slanih jela, ovo su ćuftad koja se prave od mljevenog mesa, mogu biti krupna, a mogu i sitna, zatim pirijan sa piletinom, novopazarski specijalitet – jahnija koje se pravi od đigerice, nezaobilazne mantije.
  • Od slatkih jela, tu je sulpita – istakla je u predstavljanju sofre, profesorica Alma Đulović-Smailbegović.

Šefka Begović-Ličina ispričala je uz kakvu se sofru obilježava bajram u sandžačkoj zajednici.

  • Alma je lijepo prezentirala naša jela. Potrudili smo se da donesemo onoliko koliko smo mogli. Nisu nam bile mogućnosti da donesemo kompletnu sandžačku sofru, ova jahnija se servira u bakarnom velikom sahanu koji se zove lendžer i tada ima posebnu draž.
  • Naprimjer, kod nas je neizostavan đuveč u zemljanim posudama i to je vrlo karakteristično bajramsko jelo, zatim filovane paprike, mi kažemo punjene paprike sa faširanim mesom, sarme, tikvice, zatim, nismo bile u mogućnosti da donesemo peljte – naše još jedno specifično slatko jelo, sutlijaš, a ima još dosta jela i trudimo se da obradujemo našu porodicu sa različitim jelima. Puno se okupljamo i spremamo za taj dan – kazala je, između ostalog, Šefka Begović-Ličina.

Elvisa Ećo je rodom iz Rožaja, ali dugi niz godina stanuje u Sarajevu. Za ovu posebnu priliku obukla je prelijepi kat.

  • Ovaj kat je dio Sandžaka, a kada sam se udavala nosila sam tradicionalnu odoru koja mi je ostala kod mame, ovdje nemam nažalost to gdje da obuđem, ali to se i danas sve više primjenjuje kod djevojačkih večeri i svadbi i obavezno i ja obućem jer me emotivno veže za moje nane i pranane. Ja imam i od svoje nane ovu nošnju i čuvam je. Mnogo mi nedostaje odnos prema tradiciji, a trudim se da to u okviru svoje porodice da sačuvam. Dok su mi djeca mlađa bila, za ramazanski bajram sam ih uvijek u Rožaj slala, da osjete čari bajrama. Trudim se da svakog ljeta odemo tamo, da djeca vide i osjete kakvi su običaji, da saznaju što više o svom porijeklu i da budu ponosni na svoje porijeklo i običaje – istakla je Ećo.

Hayatov studio je za današnji bajramski ručak dodatno ukrasio i umjetnički rad Munevere Crnišanin.

  • Zlatovez kojeg ste vi donijeli sve nas je ostavio bez daha. Ovo je posebna umjetnost, posebna ljubav koju vi razvijate i radite dugo godina, a mi joj se divimo – kazala je Almasa.
  • Ja sam u Novom Pazaru rođena, živjela 34 godine, tako da se moj put nekako kretao, Novi Pazar-Istanbul-Sarajevo, sve u tom krugu gdje su ti običaji zajednički, gdje nas ta kultura vezuje. Sada sam u Sarajevu, a jako sam vezana za Sandžak i svaki mejsec idem u Novi Pazar da se vidim sa svojima. U Istanbulu sam živjela 14 godina, pa sam se vratila u Sarajevo da bih bila što bliže Novom Pazaru kako bih imala te običaje. Sve ove rukotvorine sam naučila od moje nane rahmetli i od majke – naglsila je Crnišanin.

Mlada Emina, kćerka Elvise Ećo, obučena u tradicionalnu nošnju, poslužila je kahvu, naravno Vispakovu Zlatnu džezvu, ali iz posebnih, prelijepi šoljica koje su također stigle iz Sandžaka.

  • Ovim šoljicama ima 70 godina. To je iz kuće moje nane, a šećerluk je iz Nikšića, od mog pradede – naglasila je Šefka.

Profesorica Alma Đulović-Smailbegović kazala je da je ponosna na poruku koju je dobila i koja joj je proslijeđena preko njenih djedova i nana.

  • To je poruka mira i ljubavi, i da smo ponosni da smo to što jesmo. Najviše sam ponosna na svoj narod jer je to narod koji zaista ima puno merhameta.

Gošće na Bajramskom ručku bile su i žene iz Šerića kod Živinica, Esma Kamberović i Sanela Čičkušić, članice Udruženja “Žene za tradiciju”.

Sanela je jedna od onih koji svoja sjećanja žele oživjeti i generacijama koje dolaze u amanet ostaviti duh bosanske tradicije. Svoju ljubav prema tradiciji pretvorila je u prelijepe medaljone sa vezenim simbolima sa bosanskih ćilima.

Hayat

Također, gošće obučene u gradsku muslimansku nošnju bile su i mlade članice ovog udruženja, Zerina Đulović i Naida Pepić.

  • Čuvanje tradicije je čuvanje svog identiteta, i lijepe uspomene na odgoj, onako kako su nas odgajali u tradiciji je velika blagodat, da i mi svoju djecu odgajamo u našem tradicionalnom duhu. Pokazalo se da su djeca dosta vaspitanija i dosta uspješnija, ako znaju i poznaju svoje korijene – kazala je Sanela.
  • Tepsija bajramskih ružica tete Esme je umjetnost – istakla je naša Almasa, a Miran je dodao:
  • Pravo majstorstvo, bilo kojeg kuhara se upravo ogleda u detaljima, upravo u tim preciznostima. Pogledajte koliko su identične svaka jedna drugoj i koliko su visine ovih ružica skoro u milimetar podjednake. Svaka vam čast!

Teta Esma je otkrila tajnu svojih ružica, ali i istakla da se u 19-oj godini udala.

  • Još kad sam imala 17 godina mati mi je rekla da počnem spremati jela, jer udat ću se, a neću znati. Prije je bilo mnogo teže, valjalo je jufku osušiti, a sada se ima kupiti gotova, i orasi i sve – prisjetila se Esma.

Esma je također pripremila i jednu vrstu slaganog bureka, što je sastavni dio bajramske sofre, a iz Šerića je stigla i “teška pita”.

  • Ova zaljevena pita se pravi od griza, jaja i oraha – istakla je Sanela, a Almasa i Miran su dodali da su ovu slatku pitu prvi put probali u Šerićima, a kasnije je i Almasa po istom receptu pravila ovu starinsku, tradicionalnu slasticu.
Hayat
  • Nismo htjele donijeti baklavu i slične kolače, jer znamo da su prijateljice iz Novog Pazara donijele, pa da se ne ponavljamo, mi smo donijele nešto što pravimo za bajram uvijek, a to su i ružice, hurmašice, polagani burek, “teška pita”, pršulja, suhe šljive, i sve je to sastavni dio jedne bajramske sofre – kazala je Sanela Čičkušić.

Kao i prethodnim gošćama, i gošćama iz Šerića su uručene bosanske hedije, a druženje je nastavljeno u ugodnom razgovoru uz bajramski ručak…

(Ismar Imamović)

Video pogledajte OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE