NA OVAKAV NAČIN NJEMAČKA ŠTITI RADNA MJESTA

Skoro pola miliona kompanija u Njemačkoj prebacilo je svoje radnike na smanjen broj radnih sati, od ranije poznate "Kurzarbeit" te tako smanjuje troškove plaća.

Kako piše CNBC nikada ranije, čak ni u finansijskoj krizi 2008. godine, broj prijava na ovaj vid radnog vremena nije tako porastao.

Kratkoročni rad dobro je poslužio kao sredstvo za sprečavanje masovnih otpuštanja tokom posljednje krize. Radnici se šalju kući ili im se znatno smanjuju radni sati, a službeno ih se finansira državnim fondovima u iznosu od oko dvije trećine plaće.

U suštini, radnici primaju čak dvije trećine plaće, čak i ako ne rade, a kompanija nije opterećena troškovima zaposlenih u vrijeme velikih ekonomskih kriza.

  • Rad sa skraćenim radnim vremenom je sjajno sredstvo i za radnike i za poslodavce, jer čovjeku pruža sigurnost plaće, a poslodavcu veću sigurnost za planiranje sljedećih mjeseci kad ekonomija treba tek da prebordi najteži period – rekao je Stefan Schneider, glavni ekonomist iz Deutsche Bank.

Ovaj način provjereno je sredstvo iz posljednje krize kad je njemačka ekonomija doživjela pad za 5%, koliko je evidentirano u 2009. godini. U prosjeku je godišnje 1,1 milion radnika bilo obuhvaćeno ovim mjerama, što je koštalo saveznu vladu u Berlin oko 10 milijardi eura. Ipak, do kraja te godine stopa nezaposlenosti iznosila je 7,6%, niže nego što je bila 2008. godine.

Ovog puta, vlada očekuje da će oko 2,35 miliona radnika ići na “Kurzarbeitergeld”. Njemačka koja je tradicionalno štedljiva, dobro je spremna za raspoređivanje ovih sredstava i uštedjela je tokom dobrih godina. Skupljeno je čak Čak je i sam Zavod za zapošljavanje, koji radi na ovim mjerama, u ranijim godinama sakupio rezerve od 26 milijardi eura koje se sada mogu koristiti za podršku kompanijama i radnicima.

  • Za razliku od prošle krize, gdje su pretežno industrijske kompanije bile usmjeren na ove skraćene radne šeme, sada su to i male uslužne firme poput restorana i konzultanata koji koriste kraće radno vrijeme – objasnio je Schneider.

Od ovog nisu bježale ni divovi poput Lufthanse, BMW-a, Volkswagena i Daimlera, svi su koristili instrument tržišta rada kako bi zadržali svoje najkvalitetnije radnike od pandemije koronavirusa.

Ovaj put slične mjere mogle bi koristiti i druge zemlje. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predložila je uvođenju sličnih programa u drugim zemljama koje bi sa čak 100 milijardi eura bile finansirane sredstvima EU. Njemačka bi iz svog budžeta trebala platiti 25% tih sredstava.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

7 NAMIRNICA KOJE NE BISMO SMJELI JESTI ZA DORUČAK, A TO...

0
Iako se često smatra drukčije, žitne pahuljice nisu hranjiv izbor za jutarnji obrok. Zbog natpisa na ambalažama poput "sadrži cjelovite žitarice" ili "izvor vitamina A i željeza" lako je dobiti pogrešan dojam o tome što se nalazi u kutiji. Procesuiranjem pod visokom temperaturom i tlakom žitarice se pretvaraju u sitne pahuljice kako bi se mogle jesti bez prethodnog kuhanja, a time se uništavaju blagotvorni sastojci.