NA SVJETSKI DAN AUTIZMA PROVJERILI SMO: DA LI SVAKO KASNO PROGOVARANJE VODI AUTIZMU

2.april svjetski je dan autizma, odnosno svjetski dan svjesnosti o autizmu, proglašen od strane Glavne skupštine UN-a, s ciljem skretanja pažnje javnosti širom svijeta na poremećaj koji se kod pojedinaca razvije u prve tri godine života, a u glavnom traje do kraja života.

Piše: Azra Hadžić

Autizam ne možemo i ne smijemo posmatrati kao bolest ističe struka. Autizam je prema definiciji razvojni poremećaj komunikacije i socijalne interakcije koji se javlja u ranom djetinjstvu.

Osobe sa autizmom imaju problem u učenju, počev od ranog usvajanja osnovnih navika, pa do sticanja apstraktnih znanja i socijalnih veština. Smetnje su najviše izražene u domenu komunikacije.

Obično ga karakteriše umanjena sposobnost za društvene igre,  stereotipne radnje, ograničeni šabloni i interesovanja, privrženost rutinskim i ponavljajućim radnjama kao i preokupiranost nekim predmetima.

Stručnjaci, najčešće psiholozi i logopedi, ističu da je svaka osoba sa autizmom jedinstvena, a većina djece sa autizmom je u nekim vještinama izrazito bolja nego u nekim drugim.

Stigmatizacija osoba sa autizmom ne bi se smjela dešavati, sve što im treba je pažnja, razumijevanje i podrška.

No, kako uočiti ako se problem kod dijeteta javi, te da li je svako kasnije progovaranje nužno autizam?

Logoped, Irma Nuhić ističe da većina djece iz autističnog spektra kasnije progovara, ali pretežan broj djece koja kasnije progovaraju nemaju autizam.

Važno je da roditelji razumiju da kasni početak govora nije u nužnoj vezi sa autizmom i da za postavljanje ovakve dijagnoze je potreban stručni tim za procjenu kroz određen vremenski period a ne pojedinačna procjena.

Ali je važno pratiti dijete od rođenja, tačnije njegov razvoj govora.

  • Od drugog do osmog mjeseca beba oponaša glasove prema modelu odrasle osobe, dok između šestog i osamnaestog mjeseca stvara prve reprodukcije različitih motornih obrazaca ( npr. beba koristi riječ “mama”  i zna svrsishodnost riječi). Dijete bi trebalo da ima prvu riječ izmedju dvanaestog i četrnaestog mjeseca.

Međutim, u praksi je sve češće kasnije progovaranje. Danas djeca odrastaju u drugačijem okruženju i drugačijim uslovima nego što je to bilo godinama unazad.

Prisustvo tehnologije je sve češće, pa se često dešava da djeca pod uticajem prevelikog gledanja u tablete i telefone, kasnije progovore.

Logoped kaže da najveći problemi i poveznice između “ekranizacije i zakašnjelog govorno-jezičnog razvoja “ jeste da dijete od ekrana dobija trenutnu kratku stimulaciju putem prezentacije sadržaja bez vođenja dijaloga..

A dijalog je objašnjava, baza  za proces razvoja govora jer se to smatra “živom “ riječju. Slabiji razvoj govora je učestaliji kod ovakve djece jer ne postoji tzv. “socijalna komunikacija” koja im je stimulacija za progovaranje.

Irmu smo pitali i u kojoj situaciji treba reagovati i kada potražiti pomoć?

  • Svaka majka treba po svojoj intuiciji pratiti dijete i ako vidi  da dijete ne reaguje na majčin glas, da je ne prati pogledom i ne osmjehuje se , ne imitira  kao i da ne razumije naloge tipa “daj mi, dođi, sjedi” treba potražiti savjet od logopeda koji će je dalje uputiti kako da postupa.

Djetetu, posebno u ranom periodu života potrebno je mnogo pažnje, razumijevanja, ljubavi, ali promatranja.

  • Dobar govor se uči uz dobar uzor i dovoljan broj podsticaja. Greške u govoru svog djeteta nemojte kritikovati jer se dijete može obeshrabriti i ispoljavati još veće teškoće. Govorite mu sa puno ljubavi, strpljenja i koristite jednostavne rečenice. Naučite svoje dijete kako da sluša razgovorom i toplim pristupom – zaključuje naša sagovornica.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE