NAČELNIK AUSCHWITZA: DA SE PODSJEĆALO NA AUSCHWITZ, DO SREBRENICE MOŽDA NE BI DOŠLO

Janusz Chwierut, načelnik Grada Auschwitza, bio je jedan od gostiju 30. zasjedanja Generalne skupštine IAPMC - Međunarodne asocijacije gradovi za mir koja se održava u Sarajevu.

Za Klix.ba je govorio o bolnoj prošlosti Auschwitza, vezi Auschwitza i Sarajeva, ali i budućoj saradnji ova dva grada.

Glavni organizator ove konferencije je Grad Sarajevo na čelu s gradonačelnikom Abdulahom Skakom, a tokom dvodnevnog zasjedanja razgovarat će se o promociji kulture mira u 21. stoljeću, ali će gosti imati priliku i da upoznaju i osjete višestoljetnu tradiciju istinske multikulturalnosti koja je prisutna u glavnom gradu BiH.

Prije svega, Janusz Chwierut objašnjava da je Auschwitz njemački naziv za poljski grad Oświęcim i govori kako mu je puno draže da ovo mjesto zovu izvornim imenom, pošto termin na njemačkom jeziku, prema njegovim riječima, s pravom izaziva negativne i bolne emocije kod mnogih ljudi.

  • Oświęcim je danas grad poput svih drugih evropskih gradova, živimo normalnim životom, ali živimo u gradu koji nosi poruku mira. Kada se probudite u Auschwitzu, kao i ostalih 400.000 ljudi koji žive u tom mjestu, sigurno da vam prva pomisao neće biti vezana za koncentracioni logor, iako živite u gradu u kojem je to u ne tako davnoj prošlosti postojalo. Jednostavno, vodite neki uobičajen život i trudite se sadašnjost i budućnost učiniti ljepšom, svjetlijom – govori nam na početku našeg razgovora Chwierut.

Primarni fokus na očuvanju sjećanja na holokaust

On podsjeća kako je danas Auschwitz grad s porukom mira i govori kako je ta poruka vezana za stradanja koja su se desila između 1940. i 1945. godine.

Također, govori kako se ne smije zaboraviti da su u tom periodu koncentracioni logor podigli njemački nacisti koji su u to vrijeme bili okupirali grad.

  • Moramo imati na umu i činjenicu da je muzej, koji je podignut na mjestu nekadašnjeg koncentracionog logora, zapravo državni muzej. Njegov rad direktno podržavaju Ministarstvo kulture Poljske i Vlada Poljske. Muzej je samo prošle godine posjetilo više od dva miliona ljudi i to pretežno iz inozemstva. Tačnije, od svih posjetilaca milion i 700.000 ljudi su stranci.
  • Ovaj muzej je glavna institucija za sjećanje i čuvanje kulture sjećanja na holokaust. Međutim, podjednako je važno istaći i to da su aktivnosti pod nadzorom i međunarodnih instanci kao što su Međunarodno vijeće Oświęcima te grupe ljudi koji su nekada bili logoraši ovog koncentracionog kampa, ali i predstavnika jevrejske zajednice iz Izraela i SAD-a. Auschwitz Birkenau nije samo mjesto sjećanja u Poljskoj, stradanja u ovom kampu trebaju se sjećati svi ljudi, bez obzira na mjesto gdje žive – dodao je.

Kaže kako je njegova uloga, kao načelnika Grada Auschwitza, da bude spona između navedenog muzeja i samih gradskih vlasti kako bi se očuvao spomen na straviče zločine sa sredine 20. stoljeća koje su počinili nacisti na ovom području.

  • Građani, kao i gradske vlasti Oświęcima, stalno rade na projektima vezanim za podsjećanje na stradanja u Auschwitz Birkenauu. Primjerice, prije nekoliko mjeseci radili smo na obilježavanju 705. godišnjice raspuštanja koncentracionog logora. Ja sam čovjek zadužen za razvoj grada i zbog toga su me građani i birali, ali u isto vrijeme smo prinuđeni vraćati se u prošlost. Dakle, mir i ljudska prava su vrlo bitan segment organiziranja života u našem gradu – istakao je Chwierut.

Uskoro će drvo iz Sarajeva biti posađeno u Auschwitzu

Također, gradonačelnik Auschwitza je rekao kako je moguće povući paralelu između holokausta u Auschwitzu i genocida u Srebrenici.

Ističe kako nikada ne gleda stradanja kroz brojke i statistike te podvlači kako je rat, tj. situacija kada čovjek krene na čovjeka, veliki poraz čovječanstva.

  • Rat, ma kakav bio, uvijek sa sobom nosi tragediju i gubitak ljudskih života. Ono što povezuje Auschwitz i Srebrenicu jesu prvenstveno ljudi, a zatim i ljudska ludost te volja da se pojedinci i organizirane grupe vode za tom ludošću, da ubijaju i uništavaju. Stradanja i u Auschwitzu i u Srebrenici su primarno proistekla iz negativnih emocija koje su se kasnije pretvorile u bijes koji normalan ljudski um ne može pojmiti.
  • Mi svi trebamo ići u pravcu da se to nikada i nikome ne ponovi, a posebno na ovo treba upozoravati mlađe generacije. Genocid u Srebrenici se desio 50 godina nakon holokausta u Auschwitzu, a da se na vrijeme upozoravalo i radilo na sprečavaju devijacija, možda do toga ne bi ni došlo. Da se na Srebrenicu upozoravalo, možda danas ne bi došlo do stradanja ljudi u Siriji – smatra Chwierut.

Ovaj gradonačenik je također kazao kako se danas Oświęcim razvija kako ekonomski, tako i infrastrukturalno, ali i kulturološki.

Ipak, govori kako mu je poseban fokus na uspostavi mira i poštivanju ljudskih prava.

  • Ja mogu govoriti satima o razvoju Oświęcima, jer se on razvija zaista dinamično. Tri riječi koje opisuju moj program rada su sjećanje, kultura i edukacija. O sjećanju sam već govorio, a na polju edukacije o holokaustu posebno se fokusiramo na mlade ljude, ali i na one koji dolaze iz Izraela i SAD-a, kako bi im govorili o tome kako da iz nemilih događaja iz historije izvuku pouku za suočavanje s budućnosti.
  • Što se tiče kulture, ona je sredstvo preko kojeg najlakše možete doprijeti do ljudi i poslati im poruku. Mi radimo, naravno, da ta poruka bude pozitivna. Isto tako, mi smo dovodili i mnoge zvijezde kao što su Sting, Eric Clapton, Elton John, Scorpions, Queen koje prirodno možda i ne bi nastupale u Auschwitzu, ali su došle kako bi poslale simboličnu poruku – kazao nam je.

Janusz Chwierut zaključuje naš razgovor najavom projekta sadnje drveta iz Sarajeva u Auschwitzu, u kojem će učestvovati i Grad Sarajevo te gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, koje će biti zasađeno u aleji u blizini nekadašnjeg krematorija koncentracionog kampa.

Na ovaj način će se stvoriti simbolična veza između Sarajeva i Auschwitza, tj. dva grada koja su imala burnu prošlost.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE