NADAHNUT GOVOR EFENDIJE ČAMDŽIĆA ZA HAYAT: AKO SE NE UJEDINIMO, KO ĆE OVDJE SEDŽDU ČINITI, HOĆE LI SE OVDJE EZAN ČUTI

Večeras u emisiji „Stil života u islamu“ Hayat TV-a, govorili smo o najznačajnijoj i najvelinčanstvenijoj bitci, a to je bitka na Bedru koja sa sobom nosi brojne poruke.

Koji je to značaj u historiji muslimana, koje poruke danas možemo i trebamo izvući kao pouku iz ove najveće i najznačajnije bitke u historiji muslimana, odgovore na ova pitanja naša Dalila Omerović dobila je u razgovoru sa Izet efendijom Čamdžićem.

Iste godine kada se desila bitka na Bedru, muslimanima je naređen post kao obaveza i farz.

  • Bitka na Bedru je jedan izuzetno značajan događaj koji ima snažne, izuzetne poruke, koje su univerzalnog karaktera. Bitka se dogodila druge hidžretske godine, 17 ramazana, odnosno 624. Ako bismo tražili neku suštinsku poruku Bedranske bitke, ja bih rekao da je ona sadržana u poruci da su se nakon teške bitke, iscrpljujuće i tako značajne borci Bedra s poslanikom na čelu, ipak, vraćali kako se kaže iz male u veliku bitku, tako da možemo reći da je poruka Bedra, da Bedr ustvari traje, da je on neprekidan. Možemo reći da su ljudi, vjernici neprekidno na Bedru, jer poruka od Bedra jeste da je veća bitka, ta bitka sa sobom. Ja bih rekao da je temeljna, osnovna poruka Bedra jeste da on nije završen, da će on trajati – govori nam uvaženi ef. Čamdžić.

Kako ističe ef. Čamdžić, svaki čovjek koji se bori sa sobom, je onaj čovjek koji u suštini postaje poprište borbe između dobra i zla, gdje i jedno i drugo stanuje u nama. Vjera nas snaži da se odupremo od zla u nama tim prohtjevima, nagodinama i potrebno je da to držimo pod kontrolom.

Bitka na Bedru jeste historijski fakt i činjenica iz koje možemo iznijeti poruku iz strategije koja je vođena u tom periodu jer upravo u tom periodu počinje i humanizacija rata. Ljudi koji su bili zarobljeni u to vrijeme nisu bili ubijani. Uslov je bio da se opismene nepismeni muslimani.

  • Poslanik i ashabi nisu prevashodno nisu željeli bitku i nisu krenuli u bitku. Cilj je bio uzeti ono što je njihovo, oplačkanu imovinu iz karavane koju vodi Ebu Sufjan, ali kako kaže Uzvišeni od dvije skupine, jednu ćete sigurno imati. Ili to što su željeli ili to što niste željeli, a dobit ćete. Naravno, da su toj bitci i u svim poslanikovim nije cilj prevše krvi i ubijanja. Žrtve Bedra su možemo reći, kada su u pitanju važnost bitke i njihovi ciljevi sasvim male. Postoji historijska činjenica koja nam govori da je Muhammed a.s. zarobljenje mušrike, nevjernike, oslobađao iz zarobljeništva ako bi svaki od njih opismenio nekoliko muslimanske djece, što govori da su poruke Bedra univerzalne i da naša borba i naš Bedr traje na svim poljima našeg življenja – govori nam ef. Čamdžić.

Bitka na Bedru, nesumnjivo je bila prekretnica u historiji poslanike misije, ali i u samoj historiji muslimana.

U ovoj bitci muslimani su s poslanikom na čelu poslije tog događaja tog 17. ramazana, bili faktor u vojnom, političkom, ekonomskom smislu u kojem su skrenuli pažnju na sebe. 

To je bio prvi korak u smislu afirmacije kao političkog, vojnog i ekonomskom faktora koji je vodio ka konačnom triumfu koji će se se desiti osam godina kasnije, oslobađanjem Mekke.

  • Bedranska bitka je ta neka vododijelnica između muslimana, islama, poslanikove misije, prije Bedra i poslije Bedra. Poslije Bedra muslimani, ashabi i Muhammed a.s. u svakom smislu država i primjer u svemu. Bog Uzvišeni kaže da je naš voljeni Muhammed a.s. divan uzor u svim sverama života, to je pokazao i u toku Bedranske bitke svojim odnosom prema neprijatelju kojeg nije ni potcjenjivao, ponižavao, zlostavljao, ništa od toga. Pristupio je na jedan izuzetni islamsku pristup, jedan krajni humanizam. Uvijek je savjetovao ashabe da ne smiju u bitkama zlostatavljati žene, djecu, starce, uništavati usjeve, nanositi štetu drugima – pojašnjava nam ef. Čamdžić

Ukoliko napravimo paralelu na agresiju BiH, onda možemo kazati da su ashabi, tada muslimani, u tom vremenu bitke na Bedru bili malobrojni, jednako kao što smo mi za vrijeme agresije  na BiH. Motiv svih napada jeste bila samo vjera odnosno ustrajnost ljudi koji su se držali sebe, svoje vjere i identiteta.

  • Paralela je sasvim sigurno moguća i relevantna. Mi znamo iz historijskih činejnica, a kompletan poslanikom život i ashaba je dokumentiran, zapisan da je na Bedr izašlo 313 muslimanskih boraca, naspav 1.000 dobro naoružanih i opremljenih mušrtskih boraca. Muslimanski borci na čelu sa poslanikom imali su motiv, spremnost na žrtvu. Jedna činjenica koja najbolje govori o razlozima njihove pobjede je ona činjenica koja govori da je njima smrt bila draže od života. Oni nisu srljali u smrt, nego su se bili spremni žrtvovati. Nisu srljali u smrt kao što danas imamo određene pristupe i skretanje pažnje na islam i ummet Pejgambera na pogrešan način. I mi smo u agresiji bili slabije naoružani, malobrojni u odnosu na ono što nas je napadalo. Borci za univerzalne poruke i dobro za čovječanstvo neće ostati bez Božije pomoći – između ostalog govori ef. Čamdžić.

Dodaje da ljudi koji su učestvovali u odbrani naše vjere, domovine, časti i dostojanstva sigurno mogu govoriti o tim neobičnim situacijama koje se ne mogu objasniti  drugačije osim kao direktna Božija intervencija.

  • Mi sigurno iz Bedra, iz svakog njegovog detalja imamo naučiti mnogo. O kakvoj situaciji se radi i u kakvom stanju se nalaze muslimani i islam, govori činjenica da poslanik tu noć pred bitku, uporno molio Svevišnjeg: „Pomozi nas, ako nas ne pomogneš, ko će ti na zemlji sedždu činiti“. To što smo mi danas muslimani, to što je Pejgamberov ummet raširen od Mašrika do Magriba, to što se ezan čuje na svim meridjanima svijeta… to imamo zahvaliti borcima na Bedranskoj bitci – između ostalog govori ef. čamdžić

Jedinstvo i sloga je bio jedna od presudnih faktora na Bedranskoj bitci.

Poslanik je imao dvije skupine vojske ensarije i muhadžire. Ensarije i muhadžiri su bili odlučni u borci, zato je važno jedinstvo danas, kod nas, nakon 25 godina od potpisivanja Dejtona.

  • Ako se mi ozbiljno ne ujedinimo, ne organiziramo i ne shvatimo situaciju u ovoj našoj nepaćenoj zemlji, 25 godina nakon Dejtona, mogli bismo pitati evo ko će ovdje sedždu činiti. Mi vidimo da mladi odlaze, da se događaju stvari koje nisu dobre za nas i našu zemlju. Pitanje ko će živjeti ovdje za 10, 20 godina. Pitanje je hoće li se ovdje ezan čuti – kazuje nam ef. Čamdžić.

Ljudski život pun uspjeha i padova. Nije problem da čovjek padne nego je problem ako ne ustane. Dvije godine nakon bitke na Bedru slijedi bitka na Uhudu. Mušrici i neprijatelji  islama i Pejgamera su imali jak motiv da se osvete za Bedr.

  • Ova bitka će biti izgubljena upravo zato što će ljubav prema prolaznom navladati ljubav prema vječnom. Ljudi koje je poslanik stavio na brdo strijelaca i rekao da ni u kojme slučaju ne smiju napustiti poziciju koju im je dao poslanik, su osjetili tu ljubav prema prolaznom, naspram onoga što je vjernikom i beskrajni cilj borba za vječnosti. Oni su napustili položaje, krenuli da sakupljaju ratni plijen i tu doživili težak poraz iz kojeg su načili lekciju, da kad god u nama prevlada ljubav prema prolaznom, nepreostaje ništa osim poraza – govori ef. Čamdžić u Ramazanskom programu Hayat TV-a.

Za sami kraj ef. Čamdžić ističe kako mi često pogrešno poimamo ove poruke, pa čak i ramazan kao cjelinu.

  • Većina nastoji da ramazan poima kao priliku da naklanjaju, naposte, naibadete kako bi apsorbirali kod sebe što više djela, kako bi poslije ramazan se vratili svi na isto mjesto. To nije cilj – dodaje ef. Čamdžić.

Cijeli razgovor sa efendijom Čamdžićem iz emisije „Stil života u islamu“, možete pogledati i OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

RADONČIĆ: NE ŽELIM DA BUDEM PESIMISTA, ALI NEMAM RADOSNE VIJESTI

0
Predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić je nakon sastanka sa specijalnim izaslanikom za izbornu reformu Sjedinjenih Američkih Država Matthewom Palmerom kazao da međunarodni medijatori ulažu napore da se u BiH dođe do zajedničkog rješenja.