NAKON GOSTOVANJA NA HAYAT TV, AMRI ŠABIĆ EL RAYESS STIGLE BROJNE REAKCIJE

Amra Šabić El Reyes, profesorica sa Univerziteta Columbia porijeklom iz Bosne i Hercegovine, bila je gost jučerašnjeg izdanja emisije Dobar dan BiH.

Bišćanka je govorila o svom angažmanu u SAD-u te prvim trenucima kada je stigla u novu državu. Također, nije štedila mišljenje o diplomatskom angažmanu Bosne i Heregovine u Sjedinjenim američkim državama ali i ponudama za lični politički angažman koje je odbila.

Tvrdi da su promjene već bile očigledne prvu večer tokom inauzguracije i same proslave, većeg broja razgovora učesnika koji su potencirali jedinstvo i šarolikost Amerike kao najvećeg blaga.

  • Mislim da je to jedna krucijalna promjena koju je lijepo čuti, pomalo čak i čudno nakon četiri godine Trumpovog govora u ime mržnje, u ime podjela. Jednostavno postoji jedna pozitivna atmosfera iz koje ja mislim da će se konstruktivnih stvari izroditi.

Komentirajući izbor Kamale Harris za potpredsjednicu Amerike kazala je da smatra da je ona jako sposobna te da je imala čast da je upozna na koktel zabavi tokom političke kampanje.

  •  Ja sam sigurna da i vi kao žena vrlo često doživite kao uspješne žene mi doživljavamo ponekad i komentare koji su na neki način uvredljivi, kada se radi o uspješnim ženama. Tako da doći do visoke pozicije u kojoj se Kamala Harris nalazi i danas zaista nije bilo lako. Kao ženi koja je dio manjinske populacije  u Sjedinjenim američkim državama. Ja mislim da ih samo zbog činjenice da je ona vizuelno prisutna na tako visokoj poziciji će mijenjati razmišljanje ljudi. Mislim da je ona jako sposobna, ja sam imala tu čast da je upoznam dok je ona bila u svojoj ličnoj kampanji za predsjednicu SAD-a u stanu prijatelja koji me pozvao na koktel zabavu gdje je i ona bila koja je bila predivna prema mojoj mlađoj kćerci kojoj je prišla odmah u startu, dok je ušla u sobu i ona je bila prva s kojom je razgovarala i bila je vrlo ohrabrujuća za jednu malu djevojčicu tako da mislim da njeno prisustvo će značiti jako puno u promjeni dinamike šta to jedna žena može da postigne u jednoj Americi. I sami znate po historiji da žena nikad nije došla do pozicije potpredsjednika u SAD-u, a to jako puno govori o tome da nijednoj ženi nije lako doći do uspjeha u kojem se ona pogotovo danas nalazi.

Autorica je knjige „Mačka kojoj nikad nisam dala ime“, govori upravo o ljubavi, ratu i preživljavanju. Sa gledaocima Dobar dan BiH podijelila je motiv za motiv i samo pisanje knjnige.

  • Ja već godinama predajem na Univerzitetu Columbia i vjerovatno znate da je bivši predsjednik Obama završio fakultet na Columbiji. Tako da je jako puno studenata koji će jednoga dana i koji su već uticajni ne samo u SAD-u  nego i van Amerike širom svijeta. Tako da mi je bilo jako bitno da kroz svoj rad na neki način mijenjam mišljenje koji dolaze na moja predavanja i na moje časove. Svi moji studenti znaju da je moj glavni cilj da promijenim način razmišljanja, naprimjer o tome kako se vide muslimani u svijetu, 1,8 milijardi muslimana nisu svi teroristi a nažalost na zapadu je takva percepcija da se Islam uvijek veže za terorizam i na taj način se gleda što je jako jako negativno ne samo sa stajališta američke politike i širom svijeta za te mlade muslimane koji odrastaju bilo u Bosni i Hercegovini, bilo u SAD-u. Tako da su moji studenti ustvari vrlo često bili ti koji mene kontaktiraju kada uspiju u životu nakon određenog broja godina i kažu: „Profesorice Amra, vi ste ispričali neku priču koja je meni ostala u sjećanju na taj način da i dan danas me vodi u mom radu i kako se ja ophodim prema svojim radnim suradnicima i drugim ljudima. Promjenili ste način na koji ja razmišljam“. Tako da je jako veliki broj tih studenata koji su rekli: „Profesorice Amra, kada ćete vi napisati svoju knjigu i to je jedan dio uticajnih faktora koji se nekako susreo sa ovom generalnom političkom klimom koja je mene zabrinula i navela da ipak napišem tu priču.

U nastavku emisije bilo je razgovora i o rak-rani bh. društva -odlazak mladih. Smatra da je odlazak mladih iz BiH uzrokovan etničkom mržnjom koje političke struje gaje i čine da je svako neslaganje razlog za novi rat. Ali, to obični ljudi ne žele.

  • Prosječni ljudi žele jedan normalan život, žele perspektivan život za sebe i svoju familiju. Bez obzira kakva politička gledišta, kakvu etničku pozadinu neko ima da svi dijelimo taj jedan vrlo jednostavan i jedinstven cilj. Za bolju budućnost BiH mora biti suočavanje sa istinom šta se desilo u toku rata da se desio genocid, da je izvršena agresija od strane Srbije uz saradnju mnogih Srba na terenu BiH i mislim da je to jednostavna, bolna, istina koju treba u smislu prihvatanja tih činjenica i to bi trebalo da bude prvi korak i vjerovatno prvi zadatak našeg obrazovnog sistema da bi mi mogli krenuti ka nekoj boljoj budućnosti. Kao što je u toku svog govora 20. januara predsjednik Biden rekao: „Ne treba svaka nesuglasica i neslaganje u smislu razmišljanja biti razlog za rat“ a kod nas je zbog etničke mržnje koju političke struje gaje čini da je svako neslaganje razlog za novi rat. Mislim da to obični ljudi ne žele. Ljudi su umorni od takvih razmišljanja i žele perspektivniju budućnost koje neće biti dok god postoje ovakve podjele i dok god Republika Srpska koči svaku moguću pozitivnu promjenu za BiH. Šta će u tom domenu uraditi SAD ovisi naravno jednim dijelom od toga koliko su naše diplomate i političari sposobni da stave BiH i njeno preživljavanje i funkcionalnost na top liste prioriteta vanjske politike SAD-a. Ja sam obični građanin SAD-a koja je jako ponosna na svoju pozadinu kao Bosanke i ja se trudim lično kroz svoje kontakte da promovišem ideju funkcionalne, cjelovite, jedinstvene  Bosne i Hercegovine, ali to nije moj posao u smislu da sam političar  ili diplomata  i zbog toga vrlo često pozivam naše političare i diplomate da se angažiraju i aktiviraju što ja u ovom trenutku ne vidim. 

Kako je imala ponude za politički angažman u SAD-u, logično pitanje se nameće da li je razmišljala o povratku u Bosnu i Hercegovinu i eventualnom političkom angažmanu na što je kratko ogovorila – ne.

  • U Bosni i Hercegovini ne. Moj princip u životu je generalno da kažem nikad ne reci nikad, jer puno puta kada sam mislila da neću preživjeti rat i da je moj život završen, ne znam da sam ga preživjela nego sam nastavila živjeti negdje drugo. Moj generalni princip je da nikad ne budem neko ko neće imati neku otvorenost i  mekoću da saslušam prijedloge da razmislim o raznim potencijalnim scenarijima. Ali u ovom trenutku definitivno ne razmišljam o povratku u BiH ili političkom angažmanu. Prije nekoliko godina mi je ponuđeno da razmislim o poziciji kongres žene u Kongresu SAD-a, bilo je i nekih drugih razgovora za neke druge političke angažmane u SAD-u, međutim ja sam se odlučila da ostanem privržena svom radu i mojoj velikoj ljubavi  a to je obrazovanje ljudi o jako bitnim problemima s kojima se susrećemo jer mislim i na taj način da mogu da imam jedan širi uticaj bez toga da sam politički angažirana.

Njena poruka, kada je govorila o nemiloj recentnoj historiji BiH, da je potrenbo uraditi ono što je u našoj moći, te da svaka osoba može uraditi nešto što je u domenu njegove zajednice i profesionalnog rada.

  • Moramo svi kolektivno, svako u svom domenu buditi svijesnost o tome da je potrebno pričati istinu o genocidu u Srebrenici u Bosni i Hercegovini. Da to nije nešto što treba da krijemo ili čega treba da se na neki način ustručavamo ali također je potrebno biti, kada to od nas život zahtijeva, kritičan  o političarima i politici koja se trenutno dešava u BiH, koja trenutno ipak gura mladi svijet da napusti Bosnu i Hercegovinu.
  • Ja ću reći da nikome nije lako kada dođe po prvi put u neku stranu zemlju. Meni je bilo jako, jako teško kada sam došla. Ja bih voljela da sam mogla imati život koji danas živim u Bosni i Hercegovini i sigurna sam da tako se osjeća većina, ako ne i svi, koji su bili primorani na jedan ili drugi način da odu. Potrebno je da pričamo o ovim problemima upravo zbog toga što jedino na taj način možemo pobuditi svijest našeg naroda, ali ja se nadam pokrenuti narod da izaberu političare koji će ustvari izgraditi funkcionalnu, jedinstvenu, mirnu i bolju Bosnu i Hercegovinu.

Nakon ovog gostovanja, oglasila se na svom Facebook profilu, s obzirom na to, da je kako je napisala, dobila brojne reakcije, zbog izjave da ne planira bilo kakav politički angažman u BiH:

Njen status prenosimo u cjelosti:

Dragi Moji,

Sinoć sam govorila na Princeton Univerzitetu na događaju organizovanom od strane predstavnice u američkom Kongresu, Barbare Lee, koja radi na inicijativi da se ispriča i prihvati istina o rasnoj diskriminaciji i zločinima koji su izvršeni nad manjinama u SAD-u.

U sklopu tog panela, govorila sam o svojoj knjizi #TheCatINeverNamed i usporedila nekadašnju segregaciju u SAD-u na osnovu rase etničkoj segregaciji koja danas postoji u BiH. Ako su voljni da prihvate moj savjet, predlažem našim BiH političarima i diplomatama da upravo usvoje ovu terminologiju i okvir koji im predlažem u opisivanju problema fizičke i etničke podjele u BiH danas. Znači u Bosni i Hercegovini je danas dozvoljena i legalizirana etnička/rasna/religijska segregacija ljudi koja je davno proglašena nelegalnom i moralno i humano neprihvatljivom u SAD-u, što znači da ne smije biti prihvatljiva nigdje u svijetu pa ni u Bosni i Hercegovini.

Moje stanovište je da je RS upravo manifestacija segregacije kakva je na osnovu rase postojala u SAD-u i Južnoj Africi. Ako je SAD zaista raspoložena da riješi problem rasizma u Americi onda se ta ista politika i principi poštovanja ljudi svih rasa i religija moraju prakticirati i van Amerike.

BiH u sadašnjoj podjeli koja je zasnovana na etničkim entitetima nije izgrađena na principima humanosti i jedinstvenosti i ravnopravnosti svih naroda koji u BiH žive nego je proizišla iz genocida nad Bošnjacima. To je očigledno po fizičkom separiranju i segregaciji jedne grupe ljudi od drugih kroz postojanje RS, a takve strukture su uvijek zasnovane na vjerovanju da je jedna etnička grupa ili rasa superiornija drugoj.  Najbolje odličje takve neprihvatljive strukture koja se ne smije u 21-om vijeku održati je da u BiH danas postoje škole gdje djeca jedne etničke grupe uče netačne činjenice o prošlosti BiH i da nisu integrisani sa drugom djecom. Ne može ravnopravost postojati bez pune intergracije i teritorijalne i etničke u BiH. Današnja segregacija u BiH je vrsta podjele kakvu je davno Amerika proglasila nezakonitom sa zabranom fizičke segregacije u Americi.

Znači, ako SAD zaista stoji – a ja mislim da nova administracija u Americi stoji – iza principa ujedinjenja i mira i ravnopravnosti i ako Amerika želi povratiti nadu u svoju ispravnost u cijelom svijetu onda segregacija koja je omogućena postojanjem RS mora da prestane. Ovo je okvirni argument koji savjetujem našim političarima i diplomatama da koriste u prezentiranju problema nefunkcionalnosti BiH u sadašnjem obliku, a koji bi trebao da ponuka spoljnu politiku SAD-a da riješi problem segregacije na osnovu etničke i religijske pripadnosti koji danas postoji u Bosni i Hercegovini.

A za sve one koji su zabrinuti mojim zadnjim intervjuom sa Hayat TV-om u kojem sam rekla da ne planiram bilo kakav politički angažman u BiH u ovom trenutku, znajte da sam u potpunosti angažirana da utječem na pozitivne promjene u našoj Bosni i Hercegovini pa i ovim otvorenim savjetom našim političarima o tome kako da započnu razgovore o pitanju cjelovite i ujedinjene i funkcionalne BiH. Ne smijemo odustati dok BiH ne bude jedna integrisana i uspješna država.

Video pogledajte OVDJE

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PROČITAJTE KAKO SE RAZVIJA LJUBAV IZMEĐU MAME I BEBE

0
Naučnici koji se bave razvojem djece, otkrili su koji fiziološki i hemijski faktori doprinose razvijanju veze između roditelja i beba.