NAKON SIRIJE, IZ BIH NAJVIŠE ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE DIPLOMA U NJEMAČKOJ

Sistem priznavanja diploma fakulteta i stručnih škola stečenih van Njemačke prilično je složen. I pored toga, stanovnici zemalja Zapadnog Balkana su u samom vrhu liste podnijetih zahtjeva za priznanje u 2018.

Ilustracija

U Njemačkoj je tokom 2018. godine podnijeto ukupno 50.514 zahtjeva za priznanje inostranih diploma o stručnoj kvalifikaciji. Najviše njih iz Sirije – 6.498, na drugom mjestu je Bosna i Hercegovina sa 4.392, a na trećem – Srbija sa 3.291 zahtjevom, piše DW.

Tako na listi prednjače zemlje koje su van Evropske unije. Slijede Poljska i Rumunija, potom ponovo zemlja van EU – Filipini, a poslije Ukrajine, Albanije i Rusije dolazi desetoplasirana Hrvatska sa 1.251 zahtjevom.

Ilustracija

Iako njemačko Ministarstvo vanjskih poslova smatra da je olakšan postupak sticanja boravišne dozvole u Njemačkoj za ljude sa Zapadnog Balkana, procedura oko izdavanja vize i dalje nije kratka. Svaki kandidat svoj zahtjev za vizu zajedno sa svim potrebnim dokumentima i potvrdom poslodavca mora da podnese u njemačkom predstavništvu u svojoj zemlji. Dokumenta se potom provjeravaju i to može da potraje – bez obzira na to što već gotovo dvije godine nije potrebna preliminarna saglasnost njemačke Agencije za rad.

Posebno je kada su u pitanju fakultetske diplome potrebno voditi računa o razlici između “vođenja akademske titule” i potpunog priznanja diplome. Priznanje diplome podrazumijeva da se ona tretira jednako kao diploma njemačkog univerziteta i to nije laka procedura posebno kada je riječ o društvenim naukama.

„Vođenje akademske titule” je, pak, moguće, tako što se pored naziva titule u zagradi obavezno ispisuje ime grada gdje je sjedište dotičnog univerziteta. To znači da nije potrebno sravnjivanje nivoa akademskog znanja, ali i da njemačka država ne odgovara za kvalitet diplome; na poslodavcima je da odluče hoće li i pod kojim uslovima zaposliti takve stručnjake (npr. ukoliko se radi o ljekarima).

Prema stručnjaku Njemačkog instituta za privredu, Vida Gajs-Tenea, najveći broj došljaka sa Balkana ima srednje kvalifikacije, dakle nema diplomu visoke škole, već je uglavnom riječ o diplomama neke zanatske škole.

Važno je i dobro poznavanje njemačkog jezika: u nekim oblastima je dovoljno znati osnove jezika, za zapošljavanje je potreban nivo B1, a za mjesto u obrazovanju B2.

Stariji od 45 godina će još u svojoj domovini morati da dokažu da su dovoljno uplaćivali u penzijsko osiguranje. To je jedna mogućnost. Druga je da na novom radnom mestu u Njemačkoj zarađuju najmanje 3.600 eura bruto. Pozadina ove mjere je da se zbog novog zakona o useljavanju ne desi da stariji od 45 godina dolaze u Njemačku i već poslije nekoliko godina padnu na teret njemačkog socijalnog sistema.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.