Mart donosi nove, više cijene, i to treći put od početka godine. Tako sada litar ulja košta 2,60, kilogram piletine 10 KM.
A proizvodi kojima je cijena ostala ista jednostavno dolaze u manjim pakovanjima. Tako čokolade više nisu od 100 ili 300, nego od 80 i 220 grama, iznos koji ste prije plaćali za paštetu od 100 grama sada dajete za 95 ili 80 grama, a umjesto 250, maslac sada teži 200 grama.
Manje od pola kilograma zaleđenog povrća, poput graška ili mahune, platit ćete 2,40 KM, 500 grama tjestenine uglavnom košta iznad 2 KM, kilogram riže je od 4 do 5,50 KM…
Da su cijene gotovo svega, od hrane, pića, duhana do prijevoza, porasle, potvrđuju i podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Skuplja su i alkoholna pića i duhan u prosjeku za 2,3 posto, namještaj, uređaji za kućanstvo i redovno održavanje kuće za 1,2, a prijevoz za 1,1 posto.
- Hrana i bezalkoholna pića skuplja su za 0,9 posto, zdravstvo, restorani, hoteli i ostala dobra i usluge za po 0,2 posto te rekreacija i kultura za 0,1 posto – navode iz Federalnog zavoda za statistiku.
Međutim, ovo nije kraj loših vijesti, jer ekonomisti najavljuju daljnji rast cijena.
Draško Aćimović je za „Avaz“ kazao kako ne treba vjerovati u priču političara da cijene rastu zbog pandemije.
- Prošle godine, kada su cijene nafte na svjetskom tržištu pale na nulu, pozvao sam vlasti u BiH da podijele sve rezerve nafte i naftnih derivata i da na svaki mogući način kupe nove količine po historijski niskoj cijeni. Trenutno je nafta u svijetu na nivou od 70 dolara za barel i mi je sada po toj cijeni kupujemo. Za posljedicu imamo poskupljenje svih proizvoda i usluga – pojašnjava Aćimović.
Dodao je da je vlast još prije godinu trebala zaustaviti sve nepotrebne javne nabavke.
- Nisu trebali nabavljati namještaj, automobile i druge luksuzne stvari. Svi imenovani zvaničnici trebali su smanjiti svoje prihode, jer su političari u BiH itekako plaćeni. Njima sad iz budžeta trebaju ogromni iznosi kako bi pokrili svoja primanja i enormne troškove – naglašava Aćimović.
Prema njegovim riječima, upravo zbog toga dolazi do poskupljenja svega, a samo kako bi se sakupilo što više poreza.
- Dakle, uzročnik poskupljenja je neodgovorna i nesposobna vlast, a ne pandemija – zaključuje Aćimović.
