NAPOKON, BREXIT

Nesporno je, današnji dan ulazi u historiju. Prvi put jedna zemlja napušta EU.

Piše: Sabina Šišić

Nakon 47 godina članstva Velika Britanija od ponoći će se unutar Unije smatrati trećom zemljom.  „Ujedinjeno Kraljevstvo danas se izići iz Evropske unije, a to znači promjenu i svitanje nove ere”, kazao je premijer Boris Johnson. 

Ali uprkos sporazumu o Brexitu i troipogodišnjim pripremama i „natezanjima“, opet nije sve jasno.  Postavlja se pitanje šta će se konkretno desiti nakon ponoći.

Za većinu Evropljana i Evropljanki izlazak Velike Britanije iz EU-a trenutno ne znači ništa.

To je potvrdila i Evropska komisija. Naime, to osigurava pravno obavezujući Sporazum o izlasku, koji uključuje prijelazni period koji započinje u subotu, 1. februara, i traje do 31. decembra. “Do toga neće biti promjena za građane, potrošače, investitore, studente i istraživače u EU i Velikoj Britaniji”, saopćila je Komisija.

U svakodnevnom životu to znači npr. da  i Britanci i građani EU-a poslovno i privatno mogu i dalje putovati kao dosad. Ne trebaju ni vize ni dozvole za ulazak.

I dalje će važiti pasoši za životinje i vozačke dozvole. Na aerodromima, željezničkim stanicama i cestama u prijelaznom periodu ostaje kako je i bilo.

Neće se naplaćivati ni roaming. Neće biti trenutnih posljedica ili dodatnih troškova za slanje pošte, naprimjer, ako se proizvodi naručuju s interneta.

Neka se ne brinu oni koji misle da će odmor u Velikoj Britaniji uskoro biti skuplji nego prije. Prije da će biti obratno pošto su na britansku funtu utjecali dugotrajni pregovori o Brexitu.

Od referenduma u junu 2016.  kurs je pao za gotovo deset posto u odnosu na euro. Međutim, poznato je da su gradovi i poput Londona ionako među najskupljim u Evropi.

U prijelaznom periodu ništa se neće promijeniti za otprilike 3,2 miliona građana EU-a koji žive, rade i studiraju u Velikoj Britaniji. Isto se odnosi na 1,2 miliona britanskih državljana u zemljama EU-a.

Čak i nakon prijelaznog perioda sporazum o povlačenju, također, osigurava da ljudi i njihova najbliža rodbina ne trebaju strahovati od promjena. To uključuje i naknade poput penzija i zdravstvene zaštite.

S pravnog stajališta, Velika Britanija je treća zemlja od ponoći, ali kao i svaka država EU ona mora uplaćivati u budžet  EU-a  do 31. decembra. Također, novac EU-a i dalje pristiže u Veliku Britaniju. Ali Britanci više ne mogu glasati u Uniji.

Nema više britanskog predstavništva u EU komisiji, u Vijeću ministara, na samitima EU-a i u Evropskom parlamentu.

 Izlaskom Velike Britanije iz EU-a mijenja se sastav i brojnost Evropskog parlamenta, koji više neće imati 751 zastupnika, već 705, a 27 upražnjenih mjesta popunit će zastupnici iz 14 drugih zemalja članica, dok će 46 mjesta ostati da sačeka predstavnike mogućih budućih zemalja članica.

Odlaskom Velike Britanije smanjuje se i broj stanovnika EU-a. Bilo ih je 512, a odsad će ih biti samo 446 miliona.

Ali i nakon Brexita EU ostaje druga svjetska ekonomska sila s više od 18.760 milijardi eura godišnjeg bruto društvenog proizvoda (BDP). Ispred su Sjedinjene Američke Države.

A dva dana prije zvaničnog razlaza s EU-om, London je posjetio američki državni sekretar Mike Pompeo kako bi Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije, Škotske i Sjeverne Irske ponudio “posebne odnose” nakon Brexita.

Zaista uzbudljivo bit će tek na kraju godine. Sva pitanja bit će potpuno otvorena od 1. januara 2021. Hoće li u budućnosti biti carina? Kako će se roba provjeravati na granicama?

Koliko ko može loviti ribe u vodama onih drugih? Hoće li putnicima trebati viza? Koliko dugo možete ostati? Je li građanima EU-a dozvoljeno raditi u Velikoj Britaniji i obrnuto? Hoće li i dalje biti moguća razmjena studenata? Mogu li se prenijeti podaci, posebno sigurnosni?

Evropski stručnjaci saglasni su da bi Brexit koji nije odgovorio na ova i bezbroj drugih pitanja imao katastrofalne posljedice.

Smatra se da je regulisana samo granica između Sjeverne Irske i Irske – čak i ako se neki plaše da će se nasilje ponovno rasplamsati. Slobodno kretanje ljudi i robe u EU-u, između Sjeverne Irske i Republike Irske, pridonijelo je tamošnjem miru.

Međutim, ugovor o Brexitu na 500 stranica, koji je već usvojen, predviđa da Sjeverna Irska ima neka pravila unutarnjeg tržišta EU-a i posebna carinska pravila. U načelu, u slučaju spora arbitražni odbor odlučuje o sporazumima o izlasku, čije su odluke obavezujuće. To može pozvati Evropski sud pravde (ECJ) i odrediti novčane kazne za kršenja zakona.

Ako se jedna strana ne pridržava presude, druga može suspendovati dijelove Ugovora o povlačenju.

Za period nakon prijelaznog, ekonomski stručnjaci očekuju da će se bruto domaći proizvod (BDP) EU-a smanjiti za gotovo 15 posto.

Budući da je Velika Britanija davala najvažniji doprinos, budžetu EU-a nedostajat će do 14 milijardi eura godišnje od 2021. godine.

Kako bi haos bio što manji nakon zavšrtka godine, pregovaranje o trgovinskom sporazumu ima prioritet za obje strane. Time se izbjegavaju carine, kvote i damping.

EU želi ostati stroga u pogledu britanskog pristupa unutarnjem tržištu: Britanija se mora pridržavati zajedničkih standarda, npr. u sektoru zaštite okoliša, poreza, socijalnog kvaliteta i kvaliteta.

Međutim, britanska vlada ne želi praviti nikakve ustupke. Uostalom, upravo ta pitanja bila su razlog za ideju Brexit od samog početka.

Građani Velike Britanije na referendumu 23. juna 2016. godine odlučili su da napuste EU, a proces izlaska počeo je 29. marta 2017. Tadašnja premijerka Theresa May pokrenula je tada član 50 Lisabonskog ugovora.

Tvorac tog člana Giuliano Amato izjavio je: “Napisao sam član 50 i znam to dobro. Moja namjera je bila da to postoji kao preventivna mjera, ali da nikada neće biti iskorišteno. Umjesto toga, dogodio se požar.“

Kako premijerki May nikako nije uspijevalo da izvede zemlju iz EU-a, ona je podnijela ostavku 7. juna 2019. godine. Na čelo Konzervativaca i Vlade došao je Boris Johnson.

A povodom izlaska Velike Britanije danas se u opticaj pušta blizu tri miliona prigodnih kovanica od 50 penija s datumom 31. januar i natpisom: “Mir, blagostanje i prijateljstvo sa svim narodima”.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE