Nastala je tako ogromna gužva u kojoj je zaglavilo preko 200 plovila, a tamo bi mogla ostati sedmicama, piše CNN.
No, čak i prije nego što se Ever Given nasukao u Sueckom kanalu početkom ove sedmice, globalni lanci opskrbe bili su na ivici, a dugotrajna blokada ključne rute bi mogla pogoršati situaciju.
Kašnjenja s isporukama ili preusmjeravanja na duže rute pojačat će pritisak na kompanije koje se već suočavaju s nestašicom kontejnera, gužvama u lukama i ograničenjima kapaciteta.
Zbog situacije u Sueckom kanalu odgođene su brojne isporuke iz Azije u Evropu i Sjevernu Ameriku. Od jučer je oko 237 brodova, uključujući tankere za naftu i desetke brodova s kontejnerima, čekalo tranzit kroz kanal koji upravlja s oko 12 posto svjetske trgovine.
Povećani troškovi prijevoza
Više od 80 posto ukupne svjetske trgovine prevozi se morem, a smetnje stvaraju milijarde dolara u troškovima za lance opskrbe.
Globalno, prosječni troškovi su od prošlog juni do 1. marta ove godine porasli s 1040 na 4570 američkih dolara. Tako se troškovi nakupljaju te su u februaru troškovi otpreme kontejnera za uvoz američke robe iznosili 5,2 milijarde dolara u usporedbi s 2 milijarde američkih dolara u istom vremenskom periodu prošle godine, navodi S&P Global Panjiva.
Ti bi troškovi uskoro mogli značiti i veće cijene za potrošače dodajući tako pritisak na rast inflacije – što je scenarij iz noćne more za Wall Street koji već sad strahuje da bi skok cijena mogao prisiliti Federalne rezerve na rast kamatnih stopa prije očekivanog.
Utjecaj koronavirusa
Koronavirus je lani značajno utjecao na globalne opskrbne lance jer su blokade privremeno zatvorile tvornice i poremetile normalan tijek trgovine. Privredna aktivnost dramatično se usporila na početku pandemije, a brzi oporavak volumena trgovine koji je uslijedio zatekao je kompanije nespremne.
Porast u proizvodnji i naizgled nezasitna potražnja za robom poput televizora, namještaja i bicikala otežali su posao dobavljačima.
Proizvođači su se također borili da osiguraju ključne komponente za proizvodnju.
Vodeći proizvođači automobila, uključujući Ford i Volkswagen prisiljeni su na prazan hod zbog nestašice čipova koja je prouzrokovana velikom potražnjom za pametnim telefonima, igraćim sistemima i ostalim tehnološkim uređajima.
Američki uvoz morskim putem u februaru je bio gotovo 30 posto veći u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 20 posto veći nego u veljači 2019., navode službeni podaci.
Povećani uvoz u SAD-u i u drugim dijelovima svijeta doveo je do nedostatka kontejnera u svijetu. Tvornice koje ih proizvode uglavnom su u Kini, a mnoge su zatvorene početkom pandemije.
Kineski se izvoz prilično brzo oporavio u usporedbi s ostatkom svijeta. Istodobno, velike brodske linije otkazale su desetke plovidbi kao odgovor na ranije zatišje u trgovini. Rezultat je bio takav da su se prazni spremnici gomilali na mjestima gdje nisu bili potrebni i tako nisu mogli zadovoljiti iznenadnu potražnju robe.
Jedna od najvećih svjetskih linija za prijevoz kontejnera Hapag-Lloyd postavila je oko 52 dodatna broda samo da bi stotine tisuća praznih kontejnera premjestila tamo gdje su najpotrebniji.
Očekuje se rast cijena
Tvrtke su do sada vrlo malo govorile o tome kako planiraju odgovoriti na sve veću cijenu vozarina, ali postoje naznake da cijene uvoda rastu.
Američke cijene uvoza doživjele su najveći mjesečni porast u januaru od marta 2012.
- Očekujemo nastavak velike potražnje potrošača tijekom sljedećih nekoliko mjeseci i ne vidimo značajne promjene u kapacitetu tijekom tog vremenskog razdoblja. Mislim da su troškovi stvarni te će se to na kraju vidjeti i potrošači”, rekao je za CNN Bob Biesterfeld, šef C.H. Robinsona, jedne od najvećih svjetskih logističkih tvrtki.
