NAŠA TEMA: AGENCIJE PRED BANKROTOM, NADLEŽNI IGNORIŠU VAPAJ TURISTIČKIH RADNIKA

Turizam u našoj državi je bio jedna od najbrže rastućih grana privrede. Godišnje je Bosna i Hercegovina bilježila rast od 10-20 posto.

Ilustracija

Piše: Tarik Dautović

Prema podacima dostupnim na internetu, Bosna i Hercegovina bila je u grupi država sa značajnim turističkim razvojem u nekoliko posljednjih godina. Dolazak turista porastao je u prosjeku za 24% godišnje, između 1995. i 2000.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije za 2008, Bosna i Hercegovina našla se u vrhu spiska zemalja po porastu broja turista s rastom od 20%. U 2016. u Bosni i Hercegovini registrovano je 1.148.530 turista, što je povećanje za 11,6% u poređenju s prethodnom godinom, dok je ostvareno 2.376.743 noćenja, što predstavlja porast za 10,9%. Od tog broja 69% čine strani turisti. Prema procjeni Svjetske turističke organizacije, Bosna i Hercegovina će imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu za projektirani period između 1995. i 2020.

Otkazivanje aranžmana

Svi navedeni podaci zvučali su idealno do februara 2020. godine, do pojave koronavirusa.

AA

Prema informacijama koje su imali domaći turistički radnici od svojih kolega iz regije i svijeta, otkazivanje aranžmana i rezervacija počelo je čak i prije februara mjeseca.

S ciljem spašavanja turizma u Bosni i Hercegovini u jeku pandemije, odnosno spašavanja na hiljade radnika u ovoj oblasti, radnici u oblasti turizma, kompanije, obrti, fizička lica koji izdaju smještaj, hoteli, kreirali su Facebook grupu pod nazivom SPASIMO TURIZAM BiH, zatim i web stranicu spasimoturizam.wordpress.com i imamo podršku ljudi, koji se bave turizmom, iz cijele države. Ističu da mjere koje trenutno predlaže Federalna vlada ne obuhvataju sve jednako, te da će turistički radnici biti pred kolapsom.

  • Ukoliko pogledate podatke Federalnog zavoda za statistiku, vidjet ćete da je broj dolazaka turista bio za 8% manji u februaru 2020. u odnosu na isti period 2019., a broj noćenja smanjen za čak 15,9% u poređenju sa februarom 2019. godine. Sa zatvaranjem granica, a i prije toga turistički sektor je pretrpio ogromne štete, a mjere Vlade saniraju samo štete nastale od marta. Tu uviđamo prvu grešku. Druga greška je što će se mjere odnositi samo do prestanka pandemije Koronavirusa, a ako uzmemo najnovije procjene stručnjaka iz kompanije Tourism Economics koja je u sastavu Oxford Economicsa, u kojima su naveli da: “Putovanja i turizam predstavljaju više od 10 posto globalnog gospodarskog rasta i oko 320 milijuna radnih mjesta’’, nakon što se situacija stabilizira, vjerujemo da se može očekivati brzi oporavak turizma, ali teško da se možemo nadati potpunom oporavku prije 2023. – kazao ja Amar Popara, jedan od inicijatora grupe Spasimo turizam BiH.
Mostar, BiH – 4. april 2020: Građani Mostara pridržavaju se mjera koje su ranije usljed pandemije koronavirusa donijeli krizni štabovi civilne zaštite na nivou Federacije BiH, odnosno Hercegovačko-neretvanskog kantona. Na fotografiji: Stari grad ( Zeljko Milicevic – Anadolu Agency )

Ova teza može se potvrditi i iz drugog izvora odnosno Svjetske turističke organizacije – UNWTO koja je nedavno redefinirala očekivanja od svjetskog turizma u 2020., tako da umjesto očekivanih 3 do 4 % rasta međunarodnih turističkih dolazaka sada govori o padu od 3 %, što će biti prvi pad u svjetskom turizmu od krizne 2009. godine.

Samim tim dolazimo do zaključka da će turistički sektor kako u svijetu tako i u BiH posljedice CoVid-a19 trpiti I osjećati najmanje tri do četiri mjeseca nakon prestanka pandemije.

S druge strane, Vlada FBiH je predvidjela pomoć samo za vrijeme trajanja pandemije. Ono što je još važno spomenuti jeste da obrtnici, u ovom slučaju turistički vodiči, neće imati nikakvih primanja dok turisti ne počnu pristizati u našu zemlju, tako da subvencija doprinosa neće pomoći konkretno, kao ni iznajmljivačima privatnog smještaja (koje naša država zakonom tretira kao fizička lica-izdavači, iako plaćaju porez na dobit od iznajmljivanja kao i boravišne takse i članarine lokalnim Turističkim zajednicama) koji su ostavljeni bez prihoda i čak nisu zakonski obavezni plaćati doprinose za svoje djelatnosti.

Agencije pred bankrotom

Treba spomenuti i agencije koje rade na outgoing turizmu koje su već prodale veliki broj aranžmana koji, ukoliko se nastavi ovakva situacija, neće biti realizirani i samim tim morat će se pronaći set mjera kao što je npr. Hrvatska napravila da se izdavanjem vrijednosnih vaučera refundira na neki način uplaćeni novac.

Vrijednosni vaučeri će se nakon prolaska pandemije i stabilizacije situacije mijenjati za neko novo putovanje i slično.

Takvim mjerama su spasili agencije od bankrota, a ujedno i zaštitili sve one koji su uplatili aranžmane koje će naknadno realizovati. Tu su i rent-a-car agencije koje isto tako neće ostvarivati prihode bez dolaska turista, a imaju razne poreze, registracije auta, kasko osiguranja itd.

Setom mjera koje idu u proceduru usvajanja neće se spasiti turizam koji je i ovako zahvaljujući pojedincima rastao iz godine u godinu jer država nije u punom kapacitetu subvencionarala, niti je predstavljana na raznim sajmovima, konferencijama, a također nije donijela ni Federalni zakon o turizmu.

Ova grana naše privrede direktno donosi novac u ekonomski sistem naše države i generira „svjež“ novac koji za rezultat ima povećanje potrošnje i samim tim rast ekonomije.

Treba se zapitati koliko samo novaca bez pomoći vlasti su uložili pojedinci tj. firme u promociju naše zemlje i nikada nisu dobili ni zahvalnicu?!

Sada je pravo vrijeme da država pokaže da joj je stalo do turizma, te da spasimo turizam BiH zajedno!

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.