NAŠA TEMA: DESETINE MILIJARDI KM IZ DIJASPORE DOLAZI U BIH, A NISU ISKORIŠTENE

Iako van granica Bosne i Hercegovine živi više od dva miliona njenih građana razasutih u više od 50 zemalja svijeta i da se taj broj svakim danom povećava, država i dalje nema ministarstvo koje bi bilo spona između njih i nje – Ministarstvo dijaspore.

Ilustracija

Piše: Alem Karamešić

Neiskorišteni resurs

A bilo je apela, molbi, inicijativa i prijedloga da se osnuje takvo ministarstvo ali nije bilo i još uvijek nema onog ključnog – političke volje. Čudno, jer se radi o obostranom interesu i naših ljudi koji rade, zarađuju i spremni su da ulažu, ali i BiH koje bi imala višestruke koristi.

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, van BiH živi 56,6 posto stanovništva BiH. Najveći broj živi u evropskim zemljama (više od 80%), SAD-u i Kanadi (oko 16%) i Australiji (oko 2,5%). Dobar dio njih ima kvalitetno obrazovanje i stručnost. Cifre pokazuju da 23% naših građana koji žive vani posjeduje visoko obrazovanje, 7% završen magisterij, a 3% doktorat stečen u BiH, dok je 5% s doktoratom stečenim u zemljama prijema.

Svi oni su resurs tačnije, nedovoljno iskorišteni resurs koji se godinama nudi državi porijekla dok ona okreće glavu.

Ogroman novac

Niko ne zna koliko tačno novca se gorišnje iz dijaspore se pošalje u BiH. Ugrubo se može reći oko 3 milijarde KM godišnje, što je 11-14% BDP-a BiH. Procjene Svjetske banke o novčanim doznakama iz inostranstva za Bosnu i Hercegovinu u 2018. godini iznose 3.855 miliona KM.

Neki tvrde da još ovoliko novca uđe po sistemu „iz ruke u ruku“. Čak 30% naših ljudi koji žive i rade vani bi investiralo kada bi imalo pouzdanog partnera u BiH, a 22% da imaju tačne i jasne informacije o ulaganju.

Prema nekim procjenama u periodu od 2009. godine do 2018. godine u Bosnu i Hercegovinu je pristiglo više o 22 milijarde KM.

Ulaganja

Prema podacima USAID projekta “Diaspora Invest” samo u minulih nekoliko godina naša dijaspora je u Bosni i Hercegovini osnovala 60 firmi. Doprinijelo je to značajnom povećanju novih radnih mjesta. Drugim riječima, ovo je pokazatelj kako potencijal dijaspore iskoristiti na pravi način.

Zahvaljujući investicijama iz dijaspore živnuli su Prijedor i okolica, posao je dobilo na stotine ljudi, a treba spomenuti i Veliku Kladušu, Semberiju, Popovo polje pored Trebinja…

Treba se zamisliti kako bi sve izgledalo na jednom većem i globalnijem nivou?!

I dok se pitamo zašto je dijaspora kao najveći ekonomski resurs i dalje konkretno neuvezana s državom BiH, njoj se pridružuje sve veći broj Bosanaca i Hercegovaca. Puni autobusi, u rukama karta u jednom pravcu. Odlaze naši, pretežno mladi ljudi s porodicama ili sa željom da ih osnuju u stranim zemljama, i tamo se pridruže milionima onih koji su godinama prije prošli taj put.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.