NAUČNO OTKRIĆE: ISPOD LEDA NA ANTARKTIKU OTKRIVENA ČUDNA BIĆA

Biolozi kažu da slučajno otkriće morskog života na stijeni ispod antarktičkog leda dovodi u pitanje naše razumijevanje kako organizmi mogu živjeti u okruženjima daleko od sunčeve svjetlosti.

Tim naučnika je probušio 900 metara debelu ledenu ploču Filchner-Ronne i spustio kameru u rupu u potrazi za blatom na morskom dnu. Na njihovo iznenađenje, kamera je otkrila stijenu koju su okruživale životinje, piše New Scientist.

Čini se da video snimke prikazuju 16 spužvi, kao i 22 neidentificirane životinje među kojima bi mogli biti i člankonošci. To je prvi put da je takav oblik života pronađen ispod antarktičkog ledenog pokrivača.

  • Postoje razni razlozi zbog kojih ta stvorenja ne bi trebala biti tamo – kaže Huw Griffiths iz British Antarctic Survey, koji je analizirao snimke. Smatra da životinje, koje se vjerovatno hrane filtriranjem, preživljavaju na hranjivim tvarima u vodi od -2 °C.

Zagonetka je u tome što su izuzetno daleko od očitih izvora hranjivih sastojaka, s obzirom na to da se gromada nalazi 260 kilometara od otvorene vode na ledenoj ploči Filchner-Ronne, gdje fotosintetski organizmi mogu preživjeti.

  • Štaviše, hrana za spužve vjerovatno putuje s još veće udaljenosti – kaže Griffiths. S obzirom na ono što znamo o okeanskim strujama na tom području, čini se da je najbliži izvor sunčeve svjetlosti udaljen 600 km.

Još nije jasno jesu li životinje pronađene na stijeni nove za nauku, koliko su dugovječne – neke antarktičke staklene spužve stare su desetke hiljada godina – ili koliko često se hrane: jednom godišnje, jednom u desetljeću ili čak stoljeću. No, postoje znakovi da život na ovoj stijeni nije jednokratan: snimljena je i jedna spužva na drugoj obližnjoj stijeni.

Značaj ovog otkrića je u tome što sugerira da je život u najtežim okruženjima Antarktike prilagodljiviji i bioraznolikiji nego što se mislilo.

  • Otkrili smo da ovo nije neko groblje na kojem se drži tek nekoliko stvari, nego je sve složenije nego što smo mislili – kaže Griffiths. Kako se ledeni pokrovi tope u svijetu koji se zagrijava, vrste poput onih pronađenih na stijeni mogle bi se pokazati nesposobnima za prilagodbu brzim promjenama.

Saznati više o tome kako su se organizmi prilagodili svom ledenom domu daleko od hrane, također nam može dati odgovore na pitanja o tome kako se život razvijao tokom ledenih doba tokom više stotina miliona godina.

Griffiths sada želi pažljivije proučiti ove životinje. Ali neće biti lako na tako udaljenom, surovom mjestu: sićušna vozila na daljinsko upravljanje (ROV) spuštena u bušotinu u ledu jedna su od mogućnosti koja može donijeti odgovore.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

DALILA OMEROVIĆ: KADA ME PITAJU ŠTA BI DA NIJE HAYATA, JA...

0
Svake večeri u vrijeme iftara, neizostavno je lice naše voditeljice Dalile Omerović. Ova dugogodišnja novinarka i voditeljica Hayat TV-a je za naš portal ispričala kako je raditi projekte koje dijelimo u porodičim okruženjima.