Udruženje žrtava i svjedoka genocida u saradnji sa Udruženjem “Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa” i sedam udruženja žrtava rata sa područja Bosne i Hercegovine u zajedničkom pismu podsjetili su na zločine koji su u periodu 1992. do 1995. počinjeni na prostoru BiH od onih koje dobitnik Nobelove nagrade podržava.
- Nećemo ništa vratiti. Ničiji život ne možemo vratiti, ali možemo pisati istinu, čitati je, proučavati je da bude opomena za budućnost da se tako nešto osuđuje, a da se nikad više ne desi – izjavila je Kada Hotić iz Udruženja “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa”.
Istakla je da je podržavanje zločinaca prijetnja svijetu, miru i pravdi i da se ono treba osuditi.
- Na greškama se uči kako bi ljudi išli ispravnim putem. Ako ćemo to zaboraviti i još se smijemo žrtvama, da li smo mi ljudi? – poručila je Hotić.
U pismu se navodi da je stav Nobelovog komiteta da navodno razdvajaju Handkeov umjetnički od političkog angažmana neutemeljen i kukavički.
- Kukavički, jer niste nijednom riječju osudili to zbog čega navodno razdvajate umjetničko od političkog – navodi se između ostalog u pismu koje će iduće sedmice biti upućeno Nobelovom komitetu.
U pismu se takođe navodi da je nagrada Peteru Handkeu “nagrada i svim drugim fašistima koji su planski uništavali civilizaciju”.
Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece, poručio je da Handkeovo podržavanje Miloševićeve ideologije, bez obzira na njegove zasluge u oblasti književnosti, dovoljan razlog da mu se ne dodijeli prestižna nagrada.
- Ovom dodjelom Nobelov komitet je narušio svoj kredibilitet i umanjio značaj nagrade. Svi takvi događaji koji promovišu, na kraju krajeva i fašizam, nas žrtve duboko vrijeđa i vraća nas u prošlost – rekao je Grabovica.
Među potpisnicima protestnog pisma je i Savez logoraša u BiH. Jasmin Mešković, predsjednik Saveza izjavio je da odluka Nobelovog komiteta ne iznenađuje, ali je poručio da je njihova obaveza osuditi takvu pojavu.
- Kroz ovo pismo želimo poslati jasnu poruku da se možda i ubuduće ne dese ovakve stvari, da osuđujemo ovakav postupak Nobelovog komiteta za književnost, da nije u redu i da je to na neki način ruganje i omalovažavje svih žrtava u BiH – poručio je Mešković.
Žrtve i svjedoci ratnih zločina počinjenih u BiH ovim pismom od Nobelovog komiteta za književnost zahtijevaju da javno i nedvosmisleno osude Handkeove stavove o ratnim zločinima u BiH i javno se pokaju zbog svoje odluke kako bi, kako su naveli, “spasili ljudsku i intelektualnu čast kao i ugled Nobelove nagrade”.
- U suprotnom Majke Srebrenice, kao potpisnice ovog pisma, svjedoče da će vaša imena iduće godine, povodom obilježavanja 25 godina od genocida u Srebrenici, biti upisana na pročelju spiska negatora genocida. Insistiraćemo da i predlagači nagrade budu na pročelju stuba srama u Srebrenici zajedno s vama – navodi se, između ostalog, u pismu.
Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida ne vjeruju da će se Odbor za dodjelu nagrada odlučiti za opoziv iste, budući da to dosad nikada nije učinjeno.
- Mi se ne nadamo da će oni učiniti ono što se želi ovim pismom, ali želimo da javnost prihvati naše stavove, stavove žrtava zločina i genocida – rekao je Irfan Ajanović, predsjednik Nadzornog odbora Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Ovogodišji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke osim po svojim književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.
Odluku Švedske akademije osudili su brojni zvaničnici i udruženja u BiH i regionu nazvavši je lošom porukom i uvredom žrtvama genocida i drugih zločina protiv čovječnosti.
