NE SMIRUJU SE TRZAVICE OKO USTAVNOG SUDA I STRANIH SUDIJA U BIH: POČELO JE UZ DODIKOVO TUŽAKANJE KOMŠIĆA

Ne smiruje se trakavica oko Ustavnog suda BiH i prisustvu stranih sudija u njegovom sastavu. Dok su jednima balans, drugima su smetnja u mnogim procesima u zemlji.

Arhiv

Piše: Melina Rašidović

Želi li se politizirati pravosudna institucija u zemlji, pitali su oni sa drugačijim stavom u odnosu na stav predstavnika SNSD-a, HDZ-a BIH i onih okupljenih uglavnom oko njihovih ideja.

Jučer su predstavnici SNSD-a, DNS-a, SP-a, Ujedinjene Srpske i HDZ-a BIH uputili u redovnu proceduru Prijedlog zakona o izboru sudaca Ustavnog suda BIH.

Ovim prijedlogom se uređuje postupak izbora domaćih sudaca Ustavnog suda te prestanak mandata za troje sudaca stranih državljana koje je izabrao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. U prijedlogu se navodi da se za suca Ustavnog suda BiH bira državljanin BiH koji je istaknuti pravnik visokog morala.

Izbor domaćih sudaca provodi se tako što Predsjedništvo BiH imenuje tri domaća suca u Ustavni sud, i to dva iz Federacije BiH i jednog iz RS-a, a potvrđuje ih Dom naroda državnog parlamenta. Izabrani suci pripadaju pritom različitim narodima.

Iz SDA su ranije govorili kako se želi paralizovati Ustavni sud BiH, da bude podijeljen po etničkom principu i da donosi odluke ona kako se one donose u Domu naroda Državnog parlamenta ili u Vijeću ministara.

  • Žele se politički ciljevi usmjeriti protiv BiH. Da se na kraju ne mogu zaustaviti, odnosno da se pokušaju legalizirati kroz Ustavni sud, to je potvrda da tri suca koja dolaze sa strane su upravo ono što ne dozvoljava da ima politikanstva u radu Ustavnog suda. Oni su garancija jednog ustavnog i dejtonskog provođenja mirovnog sporazuma kada je u pitanju BiH – kazao je ranije Adil Osmanović, potpredsjednik SDA.
Fena

Čini se kako su problem institucije koje ne kontrolišu, pa ih je potrebno ustrojiti tako da udovoljavaju pojedinačnim politikama. Struka ranije objasnila kako Zakon ne može biti iznad Ustava BiH.

  • Pošto je u Ustavu utvrđeno da nakon isteka prvog petogodišnjeg mandata Ustavnog suda poslije Dejtona, da Parlamentarna skupština BIH može donijeti zakon koji će propisati drugačiji izbor sudija stranaca. Ne dovodeći u pitanje njihovo prisustvo u Ustavnom sudu nego može donijeti zakon kojim će regulisati da za razliku od današnjeg rješenja to ne radi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nego da to radi neko drugo tijelo u zemlji – objasnio je Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava.

Upravo predsjedniku Evropskog suda za ljudska prava Linos-Alexandre Sicilianosu, pisao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BIH.

Tužakao Željka Komšića pa se požalio kako nije upoznat sa njegovom namjerom da kandiduje Angeliku Nussberger, na mjesto međunarodnog člana Ustavnog suda BiH.

Kaže kako ga Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BIH, nije obavijestio o izboru Nussberger kao kandidata za poziciju člana Ustavnog suda BiH, kao ni o zahtjevu da se, u skladu sa Ustavom BiH, konsultujete sa Predsjedništvom BiH u vezi sa izborom kandidata.

Kazao je Dodik da je Komšić prekršio Ustav BiH i Poslovnik o radu Predsjedništva BiH i stvorio opasan presedan koji je doveo u pitanje normalno funkcionisanje Predsjedništva BiH.

  • Na ovaj način doveo je u pitanje imenovanje gospođe Nussberger za člana Ustavnog suda BiH, jer se Predsjedništvo BiH nikada formalno nije izjasnilo o Vašem prijedlogu – stoji u Dodikovom pismu.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.