NE ZABORAVIMO RIJEČI RAHMETLI ALIJE IZETBEGOVIĆA: MULAOSMANOVIĆ I DURANOVIĆ VJERUJU U BIH I BOŠNJAKE

U televizijskom druženju nakon iftara odnosno u emisiji „Stil života u islamu“, ugostili smo i prof. dr. Admira Mulaosmanovića i historičara doc. dr. Amira Duranovića.

U ovom posebnom mjesecu posebnu pažnju posvećujemo vrijednostima kojim se uvijek vraćamo i sve ono što su na nas prenijeli naše majke, nane i djedovi to nastojimo prenijeti na buduće naraštaje. Sjećanje na generacije koje su bile , o značajnim ljudima koji su bili i vrijednosti koji imaju dug vijek trajanja je vrlo bitno i značajno.

POUKA ZA BUDUĆE NARAŠTAJE

  • Da bismo razumjeli svijet u kojme živimo i da bismo razumjeli, da nosimo i nastavimo prenostiti svojoj djeci. Mi historičari na tu temu možemo svakako puno da pričamo ali vjerujem da je najznačajnije izvući onu srž dobra i onog što je suštinski bitno za nas kao društvo, bosanskohercegovačko je i dalje to razvijati i graditi i prenijeti na one koji dolaze – govori prof. dr. Mulaosmanović.

Odlučni smo da i ovaj ramazan govorimo i pričamo o činjenicama.

Historiji kao učiteljici života i svemu onome što je ovo područje prošlo ali  i Bošnjacima koji su kroz ne tako daleku prošlost iskušali ono nevjerovatno. Sve ovo nam može biti pouka za buduće naraštaje.

  • Tradicija je ono što je dio nas, čak i onda kada nismo to svjesni. Vrlo često mi dobar dio našeg svakodnevnog ponašanja individualno, kolektivno u mahali, u društvu radimo, a da nismo svjesni da je to dio jednog našeg tradicionalnog koda. Možda i odatle činjenica da se tradicija mijenja, nadopunjuje, nadokrađuje. Kada bismo bili svjesni svakog momenta našeg tradionalnog ponašanja, možda bismo bježali od toga, što bi utjecalo na promjenu tradicije. Potrebno je oni koji dolaze poslije nas odrastaju uz sofru, uz činjenicu da se uz ramazan dijeli dobro i loše. Ramazan je prilika kada pokažemo svoje pravo lice – dodaje doc. dr. Amir Mulaosmanović.

Sjećanje na one koji su dali slobodu, koji su dali okvir, bez obzira što je opterećen svim ovim što imamo je bitno i značajno, jer budi jednu vrstu samopoštovanja, dostojanstva, budi jedan osjećaj ponosa. Ujedinjenje u dobru i onome što zapravo jesmo mi kroz historiju, od prethodnika možemo i dužni smo naučiti.

Često nedovoljno spominjemo one koji su svoju mladost, svoje živote dali za slobodu. Dužni smo da poštujemo sve ono što su nam oni ostavili u amanet.

  • Mi smo zaista u jednom teškom periodu, ovom najnovijem, da kažem u ovih tridesetak godina, napravili ipak ogromnu stvar i iz pozicije skoro nestanka do pozicije odlučujeg faktora u kreiranju društvenih tokova u našoj domovini Bosni i Hercegovini. Moramo se vraćati na te pojedince i grupe koje su rukovodile sve te procese. Niz je pitanja koje moramo postaviti prošlosti i pokušati dokučiti sve ono šta je dovolo do toga da smo mi  u ovim odnosima kakve imamo. Što dublje išli, više će se tema pojavljivati. Mnogi smatraju da su neke teme zatvorene, ali nisu. Oni koji su za slobodu dali svoje živote, svoje dijelove tijela – nikada ne smijemo zaboraviti i sa posebnim epitetom ih se sjećati  – dodaje prof. dr. Mulaosmanović.

Vraćajući se pravim vrijednostima ne trebamo da odustajemo od svog identiteta. Kao da smo u konstantnoj „grču“ pravdanja i pripadanja ovom prostoru.

  • Ta potreba da se dokazujemo nije samo zbog nas samih, nego zbog one strane koja to nama osporava. Zato mislim u svakom periodu naše prošlosti pronaći onaj segment iz kojeg se može argumentirati naše pravo. Te sile koje nas pokušavaju otjerati neće biti uspješne, odnosno bit će onoliko uspješne, neuspješne ukoliko naš odgovor bude valjan. Mi pripadamo narodu koji ima genij za kreiranje vrijednosti koja mu je tu omogućila da tu živi stoljećima. Iz historije možemo naučiti da postoje mjesta i države gdje su muslimani nekada živjeli, a danas ih nema – dodaje dr. Duranović.
  • Da se referiram na rahemtli Aliju Izetbegovića u jednom posljednjem intervjuu koji je dao prije potpisivanja Dejtonskog ugovora. To je bilo nakog počinjenog genocida nad Bošnjacima i tada je rekao: „Od sada najznačajni vrhovni zakon koji ću ja slijediti i koji će meni biti u fokusu je da se nama narodu više nikada ne dogodi ono što nam se dogodilo“. To moramo kao kolektivitet da usvojimo i da sa tih pozicija gledamo jasnije ka budućnosti.

NE ISTRAŽUJEMO I NE PIŠEMO DOVOLJNO

Podsjetimo prof. dr. Admir Mulaosmanović, 2012. godine, odbranio je doktorat na temu političar Alija Izetbegović od osnivanja SDA do odlaska iz predsjedništva na Fakultetu u Zagrebu.

  • To je bio jedan pokušaj mog doprinosa razuimjevanju tih naših deset godina, i vojne i političke borbe kroz lik i djelo Alije Izetbegović. Izuzetno mi je drago što sam tada to odlučio da radim. Mislim da je značajno na takav način pristupiti još nekim histrijskim ličnostima iz tog perioda. Ne istražujemo i ne pišemo dovoljno. U našoj tradiciji dnevnički zapisi i memoari nisu doživjeli ono što su drugi u našem okruženju – dodaje prof. dr. Mulaosmanović.

U današnje vrijeme se pišu različite historije i čitaju se na drugačije načine.

Kako ističe doc. dr. Duranović, historija Bošnjaka i njeno pravilno čitanje polazi od samih Bošnjaka.

Video možete pogledati i OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

UHAPŠENA ŽENA ZA UBISTVO: ČVRSTIM PREDMETOM UDARALA MUŠKARCA PO GLAVI

0
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su B. P. (55) zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično djelo teško ubistvo.