NEMAJU ŠANSE ZA AZIL: BIH ĆE VRAĆATI MIGRANTE PRIJE NEGO ŠTO UĐU U EU

Austrija želi da migranti koji preko balkanske rute hoće da se domognu zapadne Evrope budu protjerivani u samim zemljama zapadnog Balkana, jer nemaju šanse za dobijanje azila u EU.

Naime, kako je austrijskim medijima rekao Karl Neamer, ministar unutrašnjih poslova Austrije, prebacivanje u zemlje porijekla migranata koji se trenutno nalaze u BiH, a nemaju šanse za azil u EU, ubuduće će biti olakšano jer je na snagu upravo stupio sporazum s Pakistanom o vraćanju njihovih državljana koji su se zatekli u BiH.

  • Cilj je poslati ispravnu poruku u zemlje iz kojih oni dolaze, da se ne isplati ići na toliko dug put. Trenutno se u BiH nalazi 1.200 Pakistanaca čija je namjera da se domognu srednje Evrope. Oni nemaju šansu da dobiju azil u EU – rekao je Neamer, kako prenose austrijski mediji.

U Ambasadi Austrije u Sarajevu su na pitanje pitanje kako će se ovaj sporazum sprovoditi rekli da je sve rečeno u samoj objavi ministra Neamera, kojoj nemaju šta dodati.

Pokušali smo stupiti u kontakt i sa Ministarstvom sigurnosti BiH kako bismo se raspitali o detaljima ovog aranžmana, ali nam do zaključenja ovog broja niko nije odgovorio, pišu Nezavisne.

S obzirom na to da potrebne informacije nismo uspjeli dobiti od bh. institucija, iz izjava ministra Neamera se može zaključiti da je ovaj novi pristup prema migrantima zaključen još u aprilu s resornim ministrima zemalja zapadnog Balkana.

  • Stupanje na snagu sporazuma između Pakistana i BiH predstavlja odlučan korak ka ispunjavanju ove namjere. Potrebno je raditi na vraćanju tih ljudi još prije vrata koja vode u EU – rekao je ministar.

Na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije ističu da Austrija pomaže BiH u operativnom dijelu planiranja vraćanja ovih lica u njihove zemlje porijekla.

  • U dogovoru s Frontexom bh. eksperti se nalaze kao posmatrači na čarter letovima koji se koriste u ove namjene. Osim toga, Austrija s 300.000 eura učestvuje u programu Međunarodne organizacije za migracije u dobrovoljnom povratku i programima za reintegraciju, koji su počeli u maju, a trajat će deset mjeseci – pojašnjeno je.

Naglasili su da je uspostavljena i Platforma protiv ilegalnih migracija, u kojoj učestvuje više evropskih zemalja, poput Njemačke, Danske i Češke, kao i institucije EU i međunarodne organizacije.

U posljednjem izvještaju Frontexa iz prošlog mjeseca, naglašeno je da je na zapadnobalkanskoj ruti u prva četiri mjeseca 2021. godine zabilježeno 11.606 ilegalnih migrantskih prelazaka granice sa EU, što je, kako kažu, više nego dvostruko u odnosu na isti period lani.

Prema njihovim podacima, razlog za ovaj povećani priliv migranata leži u otvaranju sjevernoafričkih migrantskih ruta, s obzirom na to da je, kako navode u Frontexu, na toj ruti zabilježen porast od 157 posto, a na istočnomediteranskoj ruti zabilježen pad od 58 posto.

  • U aprilu je u izvještaju procijenjeno da je bilo oko 3.100 zabilježenih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti, što je 33 puta više nego prošle godine kada je broj zbog covida bio rekordno nizak – naglasili su oni, uz napomenu da je na ovoj ruti najviše bilo Sirijaca i Afganistanaca.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

EFEKTI POSJETE: MERKEL SPRIJEČILA NAJGORI SCENARIJ NA BALKANU

0
Koje je naslijeđe odlazeće kancelarke na Zapadnom Balkanu, a koji su njeni propusti, te da li je na kraju više toga moglo biti urađeno?