Prekomorski teritorij, otok Saint-Pierre-et-Miquelon održao je glasanje za drugi krug, prije Gvajane, Antila, zatim otoka Pacifika i Indijskog oceana.
Rezultati su, koliko god uzorak bio mali, vrlo zanimljivi. Naime, dok je prije pet godina Macron bio nadmoćan nad Marine Le Pen, sada se situacija gotovo pa okrenula. Naime, u ovim je teritorijima Le Pen dobila od 60 do 70 posto glasova, dok Macron nije uspio preći ni 40 posto.
ŽAN MARI LE PEN UZIMAO MIZERAN BROJ GLASOVA
Kad se još pogleda koliko je zanemarivo mali postotak na tim teritorijima prije 20 godina dobio njen otac Jean Marie Le Pen , kojeg je Žak Širak “pomeo” na izborima, jasno je koliko je tvrda desnica ojačala u Francuskoj i našla puno širi krug birača nego li je to bio slučaj i prije pet godina, a kamoli ranije.
Martinik:
2022.: Macron: 39,1 posto – Le Pen: 60,9 posto
2017.: Macron (77,55 posto) Le Pen (22,45 posto)
2002: Širak (96,1 posto) Le Pen (3,85 posto)
Žestoka kampanja
Gvadalup:
2022.: Macron: 30,4 posto – Le Pen: 69,6 posto
2017.: Macron (75,13 posto) – Le Pen (24,87 posto)
2002: Širak (91,28 posto) – Le Pen (8,72 posto)
Francuska Gvajana
2022.: Macron: 39,3 posto – Le Pen: 60,7 posto
2017.: Macron (64,89 posto) – Le Pen (35,11 posto)
2002: Širak (89,09 posto) – Le Pen (10,91 posto)
Podsjećamo, Francuzi su u nedjelju počeli glasati na izborima koji će odlučiti hoće li proevropski centristički predsjednik Emanuel Macron zadržati svoju funkciju ili će ga smijeniti krajnje desna euroskeptična Marine Le Pen što bi izazvalo politički zemljotres. U drugom krugu, nakon žestoke i polarizirajuće predizborne kampanje, Macron je favorit u utrci za novi petogodišnji predsjednički mandat.
