NEŠTO SE DEŠAVA NA ANTARKTIKU, NAUČNICI SU U ŠOKU: DOGODILA SE NAGLA I KRITIČNA PROMJENA

Već treću godinu zaredom, pokrivenost morskim ledom područja oko Antarktike pala je ispod 2 miliona kvadratnih kilometara, a to je prag koji od početka satelitskih mjerenja 1979. godine prvi put probijen tek 2022. godine, piše Guardian.

Najnoviji podaci američkog Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu potvrdili su da je u protekle tri godine oko kontinenta zabilježena dosad najmanja količina morskog leda.

To je, kažu znanstvenici, još jedan u nizu dokaza o ‘promjeni režima‘, na što ukazuje i posljednje istraživanje koje sugerira da je morski led oko Antarktike prošao kroz ‘naglu kritičnu promjenu‘.

Morski led na Antarktiku doseže najnižu godišnju razinu upravo u februaru, na vrhuncu ljeta na južnoj hemisferi. 18. februara ove godine pokrivenost morskim ledom pala je na 1,99 miliona kvadratnih kilometara, a 21. februara iznosila je 1,98 miliona kvadratnih kilometara. Najniži rekord, zabilježen u februaru 2023. godine, iznosio je 1,78 miliona kvadratnih kilometara.

Je li dosegnuta najniža ovogodišnja razina, znat će se za sedmicu ili dvije.

  • Najniže ikad zabilježene razine bile su u posljednje tri godine – rekao je Will Hobbs, stručnjak za morski led sa Sveučilišta u Tasmaniji.

Razina morskog leda je na Antarktiku na vrhuncu svakog rujna, no prošlogodišnja najviša razina bila je najniža zabilježena, tako da su i naučnici bili šokirani koliko se malo leda stvorilo tokom prošle godine.

Pokrivenost ledom se malo oporavila u decembru kad je opet krenulo zamrzavanje, ali je zatim ponovno pala na niske razine kakve su sada.

Ne postoje pouzdana mjerenja debljine antarktičkog morskog leda, ali Ariaan Purich, klimatologinja specijalizirana za Antarktiku i Južni okean na Sveučilištu Monash, smatra da je moguće da je led koji je ponovno nastao, tanji nego inače.

  • To se čini vrlo vjerovatnim, a tanji morski led mogao bi se brže otopiti – rekla je.

Naučnici još uvijek istražuju zašto se tačno morski led toliko smanjio, no zabrinuti su da bi tu najvažniju ulogu moglo imati globalno zagrijavanje zbog kojeg se snažno zagrijava i Južni ocean oko Antarktike.

Morski led reflektira sunčevo zračenje, pa ako je leda manje, to može dovesti do većeg zagrijavanja oceana.

Walt Meier, viši istraživač u Nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu, rekao je da budući da se većina leda svakog ljeta potpuno otopi, ‘većina ledenog pokrivača je samo metar ili dva debela, a uz rubove i mnogo tanja‘.

  • S obzirom na vrlo niski maksimum prošlog septembra, led je u mnogim područjima vjerovatno bio tanji, no teško je reći kakav će to utjecaj imati na brzinu otapanja i približavanje minimumu – rekao je.

Ekosustavi Antarktike usko su povezani s morskim ledom – od formiranja fitoplanktona koji uklanja ugljik iz atmosfere do mjesta razmnožavanja pingvina.

Purich je prošle godine vodila istraživanje koje je pokazalo da je morski led na kontinentu vjerovatno doživio ‘promjenu režima‘ koja je, po svemu sudeći, bila potaknuta zagrijavanjem podzemnog oceana na dubini od oko 100 metara.

Istraživanje koje su vodili Hobbs i njegovi kolege iz Australian Antarctic Program Partnership i drugih institucija, pružilo je dokaze koji podupiru ovu tvrdnju.

U radu objavljenom ovog mjeseca u časopisu Journal of Climate naučnici su ispitivali promjene u opsegu morskog leda i na kojim se mjestima formirao svake godine.

Promatrajući dva razdoblja – od 1979. do 2006. i od 2007. do 2022. – znanstvenici su otkrili da je količina morskog leda u ovom kasnijem razdoblju postala mnogo promjenjivija ili nestalnija.

Promjene u atmosferi – uglavnom vjetrovi – prije su najvećim dijelom diktirale godišnje varijabilnosti leda, no posljednje uočene promjene ne mogu se objasniti isključivo time.

Zaključak je da se na Antarktici dogodila ‘nagla kritična promjena‘, ali Hobbs je rekao da se još ne može reći zašto.

  • Ne znamo što je točno pokrenulo te promjene. Možda se radi o zagrijavanju okeana ili promjeni saliniteta okeana – rekao je i dodao da je također moguće da je u pitanju prirodna promjena.

Naučnici su upozorili da je gubitak morskog leda samo jedna od nekoliko velikih promjena koje su primijećene na Antarktici, a koje će vjerovatno imati globalne posljedice – poput one da će sad veći dio kontinenta biti izložen oceanu što će ubrzati gubitak leda na kopnu, a to, pak, može povisiti globalnu razinu mora.

Naučnici sve glasnije pozivaju vlade da ozbiljnije shvate promjene na Antarktiku i žale se na nedostatak podataka za usporedbu s kontinenta i oko njega.

  • Ono što nam treba su kontinuirana mjerenja temperature oceana i saliniteta ispod morskog leda. Potrebna su nam poboljšanja u našim klimatskim modelima. I treba nam vremena – rekao je Hobbs.

(M.S.)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

U FEDERACIJI BIH VIŠE OD 24.000 SAOBRAĆAJNIH NESREĆA U 2023. GODINI

0
Tokom 2023. godine na cestama u Federaciji BiH dogodilo se 24.300 saobraćajnih nesreća , što je za 13,9 posto više u odnosu na 2022. godinu.