Nakon porasta broja slučajeva leptospiroze u nekoliko sarajevskih naselja, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (ZZJZKS) zatražio je proglašenje epidemije na ograničenom prostoru, ističući, pritom, da su za neredovnu deratizaciju – ključni faktor u širenju zaraze – odgovorni neuspješni tenderi za izbor izvođača.
Prvi slučajevi registrovani su krajem aprila u Aerodromskom Naselju, kada je grupa muškaraca prijavila simptome poput visoke temperature i malaksalosti.
Iz Zavoda su naveli da su nadležne institucije već poduzele mjere kako bi se spriječilo dalje širenje zaraze i da se situacija kontinuirano prati i analizira.
A o tome šta je to leptospiroza, zašto se sada pojavila, koliko je to ozbiljna zaraza, koliko opasne posljedice mogu biti, u emisiji 'Dobar dan, BiH' Hayat TV-a govorio je primarijus doktor Ednan Drljević, infektolog.
To je bolest koja se javlja u sredinama gdje je pojačana vlažnost i gdje je viša temperatura, prenosi se putem životinja – glodara, koji u urinu izlučuju uzročnika leptospiroze koji dospijeva u vlažnu površinu. Kada čovjek dođe putem oštećene kože, sluznice oka, u kontakt onda nastaje bolest. Leptospiroze je oduvijek bilo, u Posavine bi kod svakog izlijevanja Save ostajali rukavci i djeca su se tu kupala pa se masovno razbolijevala jer su rukavci bili zagađeni mokraćom glodara. Zadnja veća epidemija leptospiroze je bila 2005. godine, u rudniku Stara jama u Zenici oboljelo je 22 ljudi, a jedan pacijent je umro. Imamo iskustva u liječenju i sprečavanju širenja – kaže Drljević.
Dodaje kako se lakši slučajevi zaraze teško prepoznaju. Drljević pojašnjava da je leptospiroza zoonoza.
Dakle, životinje obolijevaju. Imamo leptospirozu pasa. Pojačan je broj pasa lutalica i to može biti problem ako se razbole. Psi koji su pod kontrolom sada bi trebali primiti vakcinu protiv leptospiroze – kazao je Drljević.
Govoreći o simptomima, Drljević kaže da se lakši oblici leptospiroze smatraju kratkotrajnim virozama te tako najčešće i prođu. Ističe kako treba voditi računa ako se simpomi jave, a prethodno je neko radio u kanalima, imao dodir s kanalizacijom...
Ipak, ističe, nema mjesta za paniku.
Treba spriječiti paniku i educirati stanovništvo, ne prenosi se s čovjeka na čovjeka, mogućnost širenja je minimalna. Kada je bio slučaj leptospiroze u rudniku u Zenici, formirana je komisija za sprečavanje širenja. Savjetovao bih da se i sada organizuje ad hoc komisija za sprečavanje širenja, da uđu epidemiolozi, infektolozi, sanitarne inspekcije, 'Vodovod', stručnjaci za deratizaciju – dodaje dr. Drljević.
Smatra kako treba pooštriti sanitarne mjere te da nije samo problem u higijenskim uslovima.
Ne možete ići u podrum i raditi bez rukavica, ako se razbolite nije kriva inspekcija. Kad čistite podrume, okolinu kuća, morate imati čizme, rukavice, po nekima i naočale. Pojava epidemije nije posao doktora i inspektora, nego svih nas – pojašnjava naš sagovornik.
Dvije godine u Kantonu Sarajevo nije bilo deratizacije. Drljević smatra kako je to propust za koji bi neko trebao odgovarati.
Poduzimanje tih mjera je obaveza. Ti podrumi su često uzrok infekcije leptospiroze. Ne možemo hraniti te pacove. Zajedničke prostorije nisu predviđene za hranu, treba ih počistiti, dezinfikovati i uraditi deratizaciju, to je posao kućnih savjeta. Ovo nije epidemija koja bi trebalo da zabrine građane, ali je znak slabosti svih nas. Kao ljudi nemamo razvijene higijenske navike, ne poduzimamo preventivne mjere. Kućni savjeti trebaju imati obavezu da drže urednim te zajedničke prostorije. Posebno treba paziti prilikom odlaganja biotpada. Moramo ga odvajati jer je to hrana glodarima, da ne mogu doći do njega – kaže Drljević.
