Ko god se od lokalnih do državnih institucija ili jedinica uprave zaduži kod finansijskih institucija izvan države Bosne i Hercegovine i potroši pare i ne vrati ih po uslovima zaduženja to svakako vraća država BiH.
Međutim, prije odobrenja zaduženja država BiH se treba zaštititi tako što će se upisati u gruntovnicu nekretnina (zgrada i ostalih nepokretnosti) općina, kantona, entiteta i distrikta u Bosni i Hercegovini).
Isto kao što svaki korisnik kredita osigurava kreditno zaduženje na način da kao hipoteku daje u zalog banci stan ili kuću.
Ako ne vrati kredit banka osigura naplatu, i uzimanjem u vlasništvo stanova i kuća.
U slučaju „Viadukt“ u kojem je međunarodna arbitraža u konačnom postupku utvrdila da je nadležna institucija entiteta Republika Srpska izgubila spor i da država BiH mora platiti odštetu preko sto miliona maraka, to država BiH treba platiti i od entiteta Republika srpska naplatiti dug.
Obrazloženje: Pa, jednostavno, tako funkcioniše demokratski svijet.
Korektno je, i pošteno je, i prijedlog je, da država BiH ovaj odštetni zahtjev plati „Viaduktu“ pod uslovom da država BiH pod istim uslovima dnevnih kamata i ukupnog duga zaduži entitet Republiku Srpsku i da kao kolateral uzme zgradu Vlade Republike Srpske i ostale nekretnine Republike Srpske i upiše se u gruntovnicu tih zgrada isto kao i banka.
I da tako Republika Srpska u roku od godinu, dvije, tri ili više sa ovim zateznim kamatama plati dug Bosni i Hercegovini. Može i na rate s kamatama.
Ako entitet RS to ne mogne vratiti državi BiH u tom roku, s kamatama, država BiH se u ZK ulošku upisuje kao vlasnik zgrada i iznajmljuje ih, u ovom slučaju, entitetu RS.
U svakom sličnom slučaju u FBiH ili Brčko distriktu trebalo bi isto postupiti.
U svakom slijedećem slučaju će svaka institucija biti oprezna i racionalna prilikom donošenja odluka o vanjskom zaduživanju kao i prilikom sklapanja i „rasklapanja“ poslova u kojima nadležnost imaju Međunarodni sudovi i Međunarodne arbitražne institucije.
Gdje god se sklapa bilo kakav ugovor općinskih, kantonalnih, entitetskih i institucija distrikta u kojem ima klauzula o nadležnosti sudova i arbitraža van Bosne i Hercegovine, potrebno je ozakoniti, da potpis na te ugovore treba staviti i država BiH, i osigurati da se po tom ugovornom poslu država BiH upiše u C teretni list na nekretnine onog iz BiH koji sklapa takav posao.
(E.A.S.)
