Monsinjor Franjo Topić, predsjednik Panevropske Unije BiH i počasni predsjednik HKD Napredak ima vrlo bogatu biografiju.
On je autentična i cijenjena pojava u vjerskom, ali i kulturnom i političkom životu Bosne i Hercegovine.
Svoje iskustvo i rezime rada je podijelio sa čitateljima portala Hayat.ba.
Kako navodi, ovo je samo taksativno prebrojavanje, a možda se odluči i neke opise i analize napisati u nekim memoarima.
"Počeo predavati na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji 3-1985. Imao sam redovno oko 40 % više predavanja nego je norma. Od 1986. bio prefekt studija i tajnik Teologije do kraja rata (1996). Rektor Želimir Puljić i ja u 2/1989 išli u Vatikan da lobiramo da VKT bude fakultet. Od 1996. bio član komisije za uzdizanje VKT na fakultet. Pokrenuo s dr. Balukčićem izdavaštvo Vkt. Vodio tribine na Vkt 6 g (1986.-1992., rat prekinuo),
Objavio deset knjiga i dvije suautor. Govorio na brojnim simpozijima, konferencijama u BiH i inozemstvu, posebno je važna konferencija Karpatska Evropa na kojoj sudjeluje oko 4.000 ljudi među njima predsjednici država, parlamenata, biskupi, profesori. Više puta sam govorio i stalno sam pozivan".
"Bio dopisnik i član uredničkog vijeća Glasa Koncila od 1986. do 2004. Bio član Međugorske komisije BKJ (1987.-1991.) i Vatikanske komisije za Međugorje (2010-2014). Bio član biskupijskog odbora za Veliki jubilej kršćanstva (1995-2000). Bio član Vatikanske Teološko-povijesne komisije za Veliki jubilej (1995.-2000.) Napredak je bio organizator i isfinancirao sav reklamni materijal za posjetu sv. Ivana Pavla II. 1997."

Dodaje da je u ratu ostao u Sarajevu, te vodio Napredak i Vrhbosansku bogosloviju.
"Obnovitelj Napretka i predsjednik (1990-2019). Osnivao sa suradnicima Gospodarsku banku, našao sve dioničare: Vrhbosanska nadbiskupija, Franjevačka provincija Bosna srebrena itd., isto i Napredak osiguranje i druge Napretkove firme (Nije otišla gotovo nijedna Napretkova marka, jer ih N. nije imao). Osnivao sa suradnicima radio Vrhbosnu, list Stećak itd. Uspostavio s ekonomom Jozom Batinićem javnu kuhinju u ratu u Bogosloviji i podijeljeno je 403.000 obroka. Središnjica Napretka je podijelila 436 tona humanitarne pomoći i lijekova u vrijednosti ok 2 mln DEM.
Vratio sa suradnicima oko 2.000 kvm Napretku u Sarajevu. Vratio u ratu Napretkov dom u Zenici (u njemu je bila 7. Muslimanska brigada), Bugojno (za načelnika Mlaće, pomogao zamjenik Visokog predstavnika Schumacher), Mostar i obnovu od strane Svjetske banke (pomogli gradonačelnici M. Brajković I N. Tomić, te M. Landeka), Brčko (Amerikanac Gregorian supervizor), 4 kata i prizemlje nebodera u Zagrebu (zaslužni zamjenik premijera G. Granić i premijer I. Račan)
Predsjedao Komisijom matičara za osnivanje Vrhbosanskog sveučilišta. Vodio izgradnju Napretkovog doma na Trebeviću i našao 90% novaca. U 1993. otvorena radio Vrhbosna (pomogala i Nadbiskupija). Ostavio 9,5 mln km na računima, bilancu od 23 mln.
Vratio zgradu Sv. Vinka („na korištenje“), vratio zgradu sv. Josipa (Kšc) KBLj, gradonačelnik i dogradonačelnik donijeli meni odluku. Pokretač hrvatskih-katoličkih škola 8-1993. u jeku rata. Vratio zgradu Egipat sestara Služavki Malog Isusa.
Sudjelovao u formiranju FTV. Sudjelovao u dovođenju Al Jazeere u Sarajevo, inače bi vjerojatno otišla u Beograd. Trebala je dozvola VP Inzka, koji je na moju riječ odobrio, da Al Jazeera kupi RTV 99 i time frekvenciju"

Na kraju ističe da je bio osnivač i predsjednik Paneuropske unije BiH od 1995. do 2005. i sada počasni predsjednik i član Predsjedništva Peu BiH kao i član Predsjedništva Međunarodne Peu. Od 2023. v.d. a od 2024. ponovo predsjednik bh Peu. Također je član Predsjedništva Evropskog centra za radnička pitanja (EZA).
Osnovao je Zakladu ljudsko bratstvo 2022. i predsjednik UO.
Putovanja Franje Topića i i njegovi susreti sa brojnim uglednim ličnostima čine važan segment Napretkove historije.
Korištenjem pojmovnika osoba i gradova budući istraživači mogu doći do brojnih zanimljivih podataka.
- Predsjednik Napretka je u razdoblju od jula 1994 do novembra 2001. godine proputovao 306.414 km. Ako znamo da je opseg ekvatora 40.076,594 kilometara može se izračunati da je autor u ovome razdoblju 7,65 puta obišao zemaljsku kuglu.
- Boravio je u 17 europskih zemalja (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Francuska, Italija, Albanija, Mađarska, Njemačka, Rumunjska, Srbija i Crna Gora, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švicarska) te u Aziji i Americi.
- U automobilu je proputovao 143.603 km, avionom je letio 142.941 km, plovio trajektom 3.394 km, vozom putovao 12.223 km, a autobusom 2.517 km.
- U kronopisu su navedena 173 grada u kojima je boravio. Sigurno je da mnogi gradovi nisu zabilježeni u kronopisu.
- U kronopisu se navode imena 1.335 osoba. Ako se izuzme oko 10% osoba koje se spominju u različitim kontekstima, možemo doći do podatka da se predsjednik Napretka u ovom razdoblju susreo sa oko 1.200 osoba.